Odabir namirnica, priprema hrane, putovanja- sve su to aktivnosti koje za sobom ostavljaju ugljični otisak. Ugljični otisak podrazumijeva ukupnu količinu stakleničkih plinova koji štetno djeluju na klimatske promjene, a izravno ili neizravno koristi ga svatko od nas. Kada je koncentracija stakleničkih plinova iznimno visoka dolazi do oštećivanja atmosfere.
Mnoge zemlje, institucije i poduzeća obvezali su se da će smanjiti svoj ugljični otisak u poslovanju, dok je cilj Europske unije postati „klimatski neutralna” do 2050. godine. Da bismo to postigli, i pomogli u očuvanju jedinog doma možemo najprije doznati koji su to sve načini koji čine dobro planetu – i koje su to namirnice na koje se troši najviše resursa.
Oni koji brinu o okolišu rado odlaze u male trgovine koje izbjegavaju plastičnu ambalažu i sa sobom nose platnenu ili biorazradivu vrećicu. Dobar je i osjećaj kada znamo da ne podržavamo potrošnju goriva što odlazi na transport iz dalekih dijelova svijeta te doprinosimo smanjivanju našeg ugljičnog otiska.
Osim toga, kupnjom domaćih proizvoda podržavamo domaću proizvodnju za dobrobit svih nas, ali to već sigurno znate. Na industriju hrane globalno odlazi oko 37 posto štetnih stakleničkih plinova. U zabrinjavajućoj statistici stoji i podatak da na hranu životinjskog podrijetla odlazi otprilike dvostruko više emisija plinova u atmosferu stoga je jedan od načina na koji možemo učiniti dobro djelo ovih blagdana je dati prednost biljnim zamjenama.
Manje šećera
Ljubav prema slatkom dolazi s ozbiljnim posljedicama na okoliš. Prema studiji WWF-a, usjevi šećerne trske su među najštetnijima za planet. 23,8 milijuna hektara odlazi na šećernu trsku koja se uzgaja u više od 90 država svijeta. Kako bi se napravilo dovoljno mjesta za poljoprivrednu kulturu, stradavaju staništa životinja i biljaka, a samim time i biološka raznolikost nestaje.
Agavin sirup, javorov sirup i kokosov šećer, osim što su bolji za planet, zdraviji su način zaslađivanja. I dok je agavin sirup neutralnijeg okusa, javorov sirup i kokosov šećer imaju karamelastu notu. Iskušati možete i steviju, šećer od breze ili eritrit.
Eritrit je šećerni alkohol, a u malim količinama nalazi se u gljivama, kruški, lubenici, grožđu i u jelima koji se pripravljaju fermentacijom: u vinu, sojinom umaku i siru. Dok je većina šećernih alkohola nisko kalorična, eritritol ima nula kalorija. Eritrit je stabilan do temperature od 150 stupnjeva, a osim toga važno se pridržavati određene dnevne doze (jedan gram po kilogramu odrasle osobe) kako ne bi pokvario probavu.
Tražite li recepte za zdrave slastice bez bijelog šećera, isprobati možete fine kekse koji će se posebno svidjeti ljubiteljima kikirikija,
čokoladni puding bez šećera i brašna, ili isprobati recept za prefinu lažnu karamelu bez trunke šećera
Zamjene za jaja
Odlučite li zamijeniti jaja namirnicama biljnog podrijetla, ne brinite - postoje dostojne zamjene koje će pomoći prilikom pečenja kolača i muffina, pripreme kremastih umaka za tjesteninu ili palačinki.
Najjednostavniji način da zamijenite jaja je samljeti lan i povezati ga s tri puta više vode pa iskoristiti za pripremu kolača jer će dobro povezati sastojke. Pire od jabuka može poslužiti kao zamjena za jaja u većini slatkih recepata, baš kao i pire od banana pruža sočnost i može povezati suhe sastojke kod pripreme muffina, keksa i kolačića.
Mješavina žlice octa (15 ml) i žličice sode bikarbone (7 g) također mijenja jaje, a razultat su prozračni biskviti.
Tražite li blagdaske slastice, provjerite recept za fine kremšnite bez grama jaja, mlijeka i maslaca, recept za čokoladni kolač koji ne možete zabrljati ili brzi recept za prefinu čokoladnu pitu u koju ne ide niti jedno jaje.
Zamjene za želatinu
Umjesto želatine koja se dobiva iskuhavanjem goveđih ili svinjskih kostiju, možete iskoristiti agar-agar, kuzu ili tapioku. Agar-agar je ekstrakt je male morske alge i popularna je namirnica u Aziji. Za razliku od želatine, koristi se u manjoj količini i otapa se u vrućoj tekućini, a jela s agar-agarom imaju čvršću teksturu od onih sa želatinom. Kombinirate li ga s kakvom kiselinom ili octom, potrebno je dodati nešto veću količinu jer kiselina ublažava njegovo svojstvo želiranja.
Kuzu je biljka iz porodice mahunarki, a škrob koji se dobiva iz korijena u Japanu se koristi od davnih dana. Koristi se za zgušnjavanje variva, umaka, preljeva kao i za pripremu slastica.
Od gomolja kasave, biljke koja raste u Brazilu, Indiji i tropskim krajevima svijeta rade se perle i prah tapioke. Perle koje se koriste za pripremu pudinga, krema, slastica, kruha, kao i slanih jela idealna su namirnica za ljude koji izbjegavaju brašno, ali i mlijeko. Perle je dovoljno namočiti u vodi ili nekoj drugoj tekućini na desetak minuta do dva sata pa kuhati na laganoj vatri.
