Iako izgleda poput žitarice, kvinoja je zapravo pseudocerealija. Ovaj usjev iz porodice Amaranthacea ljudi koriste za jelo već više od 4000 godina, a posebno na području Perua, Čilea i Argentine. Uz kukuruz, kvinoja se smatrala osnovnom prehrambenom namirnicom Inka.
Jednostavno se uzgaja, a osigurava brojne nutrijente. Primjerice, cjelokupni je izvor proteina – sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina, pa se konzumacija kvinoje preporučuje svima, a pogotovo veganima i vegetarijancima.
U 100 grama kuhane kvinoje naći ćete oko 120 kalorija i oko 5 grama bjelančevina biljnog porijekla.
Ne sadrži gluten, pa se preporučuje i osobama koje pate od celijakije ili izbjegavaju jesti hranu s tom tvari. Sadrži i brojne druge hranjive tvari, poput vitamina E i B6, magnezija, željeza, cinka.
Zašto je dobro jesti kvinoju?
- Kvinoja je dobar izvor prehrambenih vlakana koja pomažu u snižavanju razine lošeg kolesterola ali i pospješuju probavu.
- Sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina, pa dobro zasićuje i smatra se saveznicom mršavljenja i održavanja zdrave tjelesne težine.
- Obuhvaća i razne antioksidante, poput saponina, polifenola i flovonoida, koji sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala u tijelu.
- Sadrži i nešto omega-3 i omega-6 masnih kiselina, koje štite srce i kardiovaskularni sustav.
- Ima relativno nizak glikemijski indeks pa se njezina konzumacija preporučuje dijabetičarima.
Bijela, crvena i crna kvinoja
Kvinoja ima orašast okus i mekanu teksturu s natruhama hrskavosti. Na tržištu se obično može naći bijela, crvena i crna kvinoja – te mješavina th triju proizvoda. Znate li koju iskoristiti za koje jelo?
Bijela kvinoja najčešći je izbor u trgovinama, ima najmekšu i pomalo pahuljastu teksturu te se servira kao prilog jelima umjesto riže i drugih sličnih priloga. Sljubiti je možete sa svježim i termički obrađenim povrćem, različitim vrstama mesa i plodova mora, ali i orašastim plodovima te sjemenkama.
Crvena kvinoja tijekom termičke obrade počinje dobivati smećkastu nijansu. Ima jači zemljaniji okus od bijele kvinoje i robusniju teksturu. Tijekom kuhanja dobro zadržava svoj oblik, pa se najčešće dodaje u toplo-hladne salate. Isto vrijedi i za crnu kvinoju.
Kvinoju možete dodavati u juhe i variva, od nje raditi slane i slatke kaše, ali i različite popečke.
Kako skuhati kvinoju?
Kvinoju obavezno isperite prije kuhanja pod mlazom hladne čiste vode te je dobro ocijedite. Za njezino kuhanje bit će vam pak potrebno oko 20 minuta.
Kvinoja se kuha u vodi u omjeru 1:2, odnosno pomiješajte jednu šalicu isprane i ocijeđene kvinoje s dvije šalice vode. Ako joj želite dodati dubinu okusa, skuhajte je na povrtnom ili mesnom temeljcu.
Prilikom kuhanja možete dodati i začine po želji – sve od čili papričica do lovorova lista.
Isprobajte ove recepte za kuhanje s kvinojom:
Hrana i piće
Lagani, a zasitni: Recept za hrskave popečke s tikvicama u kojima ćete uživati
Hrana i piće
Tanjur zdravlja i senzacionalnih okusa: Najlakši recept za finu kvinoju
Hrana i piće
Hladna, zasitna i neodoljiva: Mediteranska salata s tunom koju ćete obožavati
Hrana i piće
Bezgrešne čokoladne pločice: Neodoljivi recept iz nove kuharice Maje Brekalo
Hrana i piće
Najlakše punjene paprike za osobe koje su se "pozdravile" s mljevenim mesom
