Galerija 1 1 1 1 Komiža je drugo po veličini naselje na Visu, a smjestila se u duboku zaljevu na zapadnoj strani otoka. Nad njim se nadvija brdo Hum i odvaja ga od ostatka otoka i plodnih polja. Upravo je zbog svojeg položaja Komiža zaštićena od svih sjevernih vjetrova i zimi je najtoplije mjesto u Hrvatskoj.

U trendu Svjedoci vremena Obavezna stanica u Sarajevu: "Trebali bismo češće posjećivati ovo veličanstveno mjesto" Nezapamćena nepogoda Jadranski cunami: Dan kada je divlje more uhvatilo ljude na spavanju, izvuklo ih iz kuća i potapalo brodove Slasno, a jednostavno Ove bijele lazanje s piletinom i parmezanom savršenstvo su bez mane – imamo recept

A zbog geografskih obilježja stanovnici Komiže su se posvetili ribarstvu i slove kao najvještiji i najbrojniji ribari na Jadranu, koji su se nekoć otiskivali najdalje na pučinu. Uspješno su trgovali ulovljenom i usoljenom ribom te se bogatili i gradili crkve, utvrde i palače. U Komiži su braća Mardešić 1875. godine osnovala prvu dalmatinsku tvornicu za preradbu ribe, a potom ih je osnovano još devet. Komiški arhipelag čine i najudaljeniji jadranski otoci bogati ribom – Biševo, Palagruža, Sv. Andrija, te vulkanski otoci Jabuka i Brusnik.

Zanimljivo je i da su komiški ribari pokrenuli ribarstvo i ribarsku industriju i na pacifičkim obalama u Americi. Na blagdan svetog Nikole, zaštitnika ribara, pomoraca, putnika i Komiže tradicionalno se obilježava i Dan grada. Tada se spaljuje istrošena drvena barka, hraniteljica Komižana. U prošlosti bi jednu staru falkušu, legendarnu komišku gajetu svake godine vatra progutala na brežuljku ispred župne crkve Svetog Nikole, za spas svih brodova i mornara svijeta u obrednom ognju, a danas se pale "noviji" modeli.

Ofalkono gajeta-falkuša od kolumbe do idra - 11 (Foto: Boris Kragić)

Nekoć se za izradu tog veličanstvenog, ali laganog i ne prevelikog broda koristilo drvo bora i crnike, a karakteriziraju ga i velika jedra koja mogu biti velika i do stotinjak kvadrata kako bi regata što prije stigla na Palagružu – a najstarija zabilježena regata održala se davne 1593. godine. Više o jedinstvenoj falkuši, najpoznatijem hrvatskom tradicijskom brodu i ovogodišnjim događanjima na blagdan sv. Nikole provjerite ovdje.

Komiška "čokolada" 

Komiža je poznata i po rogaču, koji je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Komiški rogač prepoznatljiv je po karakterističnom plodu, odnosno mahunama tamnosmeđe boje koje, kad dozriju, postižu duljinu od 10 do 20 cm i masu od 17 do 40 g, te po specifičnom slatkastom okusu i mirisu koji podsjeća na čokoladu i kakao. Za prepoznatljivi, izraženije slatkasti okusni i mirisni profil komiškog rogača zaslužan je visok udio šećera u plodu, koji iznosi minimalno 40 posto. 

Jeste li znali?

Što reći nego da je rogač zlata vrijedan! I doista, to potvrđuje i podatak da je upravo mjera za karat zlata došla od sjemenke rogača. Još od antike sjemenka rogača je služila kao mjerilo pri vaganju zlata. Zrno rogača zvalo se keration na grčkom – iz čega je izvedena riječ karat.

Kako savršeno ispeći ribu? Tri stvari bez kojih je nemoguće uspjeti +0