Galerija
Sveti Nikola, kojemu se često dodaje i "Čudotvorac", bio je ranokršćanski biskup s prijelaza 3. u 4. stoljeće, iz maloazijskoga grada Mire, današnjeg Demrea u Turskoj. Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, a ime je dobio po stricu, biskupu Nikoli. Mlad je naslijedio veliko bogatstvo, no usprkos tomu, ostao je skroman, ponizan i velikodušan.
Postao je svećenikom, trebao je i naslijediti stričevu biskupsku kapu, ali bježi u Plaestinu gdje živi samotnjačkim životom. Kada se nakon nekoliko godina vratio u Miru stric mu je taman bio umro, pa ovaj put nije mogao pobjeći od biskupstva. Umro je 6. prosinca 343. godine i pokopan u je Miri, ali ostaci su mu u 11. stoljeću prenesene u Bari, navodno prema njegovoj vlastitoj želji s kojom se javio u snu jednom ondašnjem svećeniku.
Srednjovjekovni bestseller
Životopis svetog Nikole koji je u 10. stoljeću napisao Symeon Logothetos stoljećima je bio pučki bestseller. Svetog Nikolu obožava podjednako kršćanski istok i zapad, a brojne su i legende o njegovim dobročinstvima, ali i pravim čudesima.
Spasio je dijete od gušenja ribljom kosti, mornare od utapanja i mnoge brodove od brodoloma. Poznata je priča i o trojici generala koje je, ukratko – dvaput, spasio od smrtne presude. Radio je nedjeljnih propovijedi vrijedna čuda po samostanima, tamnicama, ali je i, samozatajno i potajno, činio svakodnevicu ljepšom malim ljudima koje je susretao.
Sugrađanima je kad nisu gledali ubacivao novčiće u cipele, uplitao se u male trgovine u kojima bi uvijek siromašni čudno dobro prošli, a spasio je i tri djevojke koje je osiromašeni otac odlučio podvoditi jer nije imao za miraz da ih uda. U ovoj zadnjoj priči Nikola ubacuje tri vreće s mirazom preko krova ili kroz prozor ili kroz dimnjak, što se osobito dojmilo Coca-Colinih marketingških stručnjaka s početka 1930-ih.
Sveti NIkola i sveti Nikola
Nikolina čudesa i dobročinstva zapravo su spojena dobra djela dvojice Nikola. Drugi je onaj manje popularan, kojeg je povijest zbog biskupa iz Mire malo i zaboravila. Taj je drugi, Nikola iz Siona, živio dva stoljeća nakon Nikole biskupa, a bio je poznat po istjerivanju zloduha i spašavanjima na moru.
Iako su se životopisi dvojice Nikola pisali odvojeno, kroz vrijeme su se nekako – preklopili, pa su se djela jednoga počela pripisivati drugomu. Kako bilo i od koga bilo – dobro je dobro. Sveti Nikola (Čudotvorac) štuje se kao zaštitnik djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, lupeža, nepravedno optuženih… svih onih koji trebaju pomoć i zaštitu.
U Hrvatskoj postoji duga tradicija štovanja svetog Nikole, Nike ili Mikule, pogotovo u promorskim krajevima, gdje o čudima ovog sveca svjedoče brojne zavjetne crkve i kapele što su ih na nemilosrdnim grebenima podigli spašeni brodolomci. Jedan od ljepših običaja 6. prosinca je komiška jedriličarska Regata sv. Nikole, kada sudionici i mještani ispred crkve toga sveca za spas svih brodova i mornara svijeta – spaljuju stare barke.
Otkud je došao Krampus?
A kad smo kod običaja, ne možemo ne spomenuti čizme, šibe i, naravno Krampusa. Čizme s poklonima koji se unutra ostavljaju tajno, da nitko ne vidi, razumijemo kada smo malo upoznali Nikolin život, ali Krampus se pojavio prilično neočekivano.
On se dobrom biskupu pridružio tek u 17. stoljeću, a do tada je odmetnut iz poganskog svijeta, vjerojatno nordijske mitologije, lutao kršćanskim, s čime Crkva nije baš bila zadovoljna pa je kozolikog demona s lancima i šibama od 12. stoljeća pokušala izbaciti iz narodnog sjećanja i običaja.
Kad su se spojili na putovanju Europom (zapravo bivšom Habsburškom monarhijom jer u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu sveti Nikola djecu posjećuje s Crnim Petrom, u Njemačkoj najčešće sa Slugom Rupertom), bila je to win-win situacija i za Crkvu i za roditelje kao pripomoć u odgoju.
Uz malu preinaku - Krampus više nije bio poganski demon ili rođak mitološkog Pana, nego službeni kršćanski demon, kojeg je stvorio sam kršćanski vrag kako bi plašio djecu. Naravno, ona dobra se nemaju čega bojati, pa će u čizmi, uz šibu za opomenu, naći i pokoju naranču, čokoladu… i nadamo se – ne puno više.
Kviz općeg znanja: 15 brzih pitanja za dobar mentalni fitness
