Parafrazirajući američkog autora i borca za zaštitu prirode Edwarda Abbeyja - divljina nije luksuz, nego potreba ljudskog duha, toliko važna za naš život kao kruh i voda. A kako bismo si mogli dopustiti da se povremeno izgubimo u prirodi i vratimo na prave staze, put nam olakšavaju planinarska društva i zaljubljenici u prirodu koji su svoje vrijeme posvetili brizi o utočištima što nas dočekuju na tom putu.
Teško dostupni planinarski domovi, kuće i skloništa na meti surovih vremenskih uvjeta traže poseban trud da bi ostali čitavi, a planinski filantropi itekako moraju uposliti mišiće kako bi ih održali na temeljima.
Nažalost, sve je više slučajeva kada se nesavjesni posjetitelji ponašaju kao hotelski gosti i ostavljaju za sobom nered, ne razmišljajući o tome kako će i njima jednom zatrebati mjesto za predah nakon dugotrajnog pješačenja, gdje se mogu ugrijati i vratiti snagu, a iste slike mogu se vidjeti svugdje u prirodi na popularnim izletištima. Jedan od svježih slučajeva nesavjesnog ponašanja šokirao je planinare u skloništu Vlaški grad.
"Sklonište koje su pet godina mukotrpno gradili članovi PD-a Paklenica i koje je dobilo nagradu za najbolji planinarski objekt u 2019. godini zatrpano je plastičnim bocama, neuredno, odvod sudopera zaštopan je ostacima hrane i kave, a dimnjak je začepljen izgorenom plastikom. Otvorenu hranu i zdjelu punu mesa i masnoće koja očito danima čeka neke izgladnjele planinare suvišno je i komentirati. Pitamo se što bi tek bilo da u skloništu ne stoji veliki natpis 'Ne ostavljaj ništa za sobom'.
Ovako je ovog vikenda izgledalo planinarsko sklonište Vlaški grad. Sklonište koje su 5 godina mukotrpno gradili članovi...
Objavljuje Planinarsko sklonište Vlaški grad u Nedjelja, 22. studenoga 2020.
Neshvatljive su nam osobe koje su bez trunke muke i truda besplatno dobile na korištenje objekt s najboljim pogledom u Republici Hrvatskoj i onda se prema njemu ovako odnose. Stanje u planinarskim skloništima na južnom Velebitu trenutačno takvo da PD Paklenica ozbiljno razmatra mogućnost zaključavanja svih planinarskih objekata i njihovo korištenje isključivo uz prethodnu najavu.
Vlaški grad ostat će ovakav do idućeg vikenda, kada će skupina volontera potrošiti svoje slobodno vrijeme da bi još jednom očistila nečije tuđe smeće!" objavilo je Planinarsko sklonište Vlaški grad na svojim stranicama.
O tome kako se ponašaju planinari i posjetitelji planinarskih objekata u Hrvatskoj raspitali smo se i u Hrvatskom planinarskom savezu gdje nam je na pitanja odgovorio glavni tajnik Alan Čaplar, poznati hrvatski planinar i publicist.
"Većina posjetitelja hrvatskih planina aktivno se brine o zaštiti okoliša i o čuvanju reda u planinarskim objektima. Kroz planinarske škole planinarska društva educiraju svoje članove o mnogim planinarskim temama, među ostalim i o planinarskoj etici i ponašanju u planinarskim objektima. Jedno od osnovnih planinarskih pravila je da planinarske objekte uvijek treba za sobom očistiti i ostaviti u stanju u kojem smo ih zatekli, ili još boljem.
Planinari su vrlo savjesni u pogledu čuvanja reda i čistoće u planinarskim domovima, kućama i skloništima, no planine su lako dostupne i drugim posjetiteljima, među kojima nažalost ima i onih koji nemaju razvijene navike čuvanja planinarskih objekata i njihova okoliša“, kaže Čaplar.
Bonton i dužnost svakog planinara prilikom posjeta planinarskim objektima uređeno je jedinstvenim Kućnim redom koji je usvojila Skupština Hrvatskog planinarskog saveza, a možete ga proučiti ovdje.
"Posjetitelji i korisnici usluga planinarskih objekata posebno su dužni racionalno i štedljivo koristiti ogrjev, vodu, električnu i drugu energiju, kao i druga sredstva u objektu i njegovoj okolici. Također, trebaju domaćinu ili dežurnom planinaru pružiti pomoć u uklanjanju opaženih teškoća i svojim primjernim ponašanjem utjecati na druge korisnike. U kućnom redu istaknuto je da pri napuštanju planinarskog objekta uvijek treba za sobom ostavljati red i čistoću.
Nije dopušteno pušiti u planinarskim objektima niti remetiti mir. U spavaonice se ne ulazi u planinarskoj obući, a opremu, obuću, odjeću posjetitelji mogu sušiti samo na mjestima predviđenim za te namjene. Vatra se može ložiti samo na dopuštenim mjestima, a prije odlaska svaku vatru treba brižljivo ugasiti. Pridržavanje pravila kućnog reda važno je kako bi ih svi posjetitelji mogli koristiti", objašnjava glavni tajnik HPS-a te dodaje kako planinarske kuće (objekti, u širem smislu) omogućavaju odmor i boravak planinara te čine planine pristupačnijima.
"U Hrvatskoj je danas u funkciji više od 160 planinarskih kuća. Njihov popis dostupan je na webu Hrvatskog planinarskog saveza Riječ je o vrijednoj imovini u koju je uložen nemjerljiv trud brojnih naraštaja planinara i koja uvelike doprinosi sigurnosti i udobnosti svih posjetitelja naših planina.
Upravo zato planinarske kuće ne treba promatrati samo kao teško pristupačne građevine razbacane po našim planinama, nego na poseban način treba vrednovati njihovu ulogu u razvitku hrvatskog planinarstva. Hrvatski planinari uložili su i ulažu velike napore i znatna sredstva u uređenje brojnih teško pristupačnih kuća, a čuvanje tih objekata ujedno je i način poštovanja prema velikom broju planinara koji volonterskim radom samozatajno uzorno brinu o tim objektima.
Planinarske domove, kuće i skloništa lako je razlikovati od drugih objekata po standardiziranim plavim natpisnim pločama na pročelju. Ispod znaka Hrvatskog planinarskog saveza na ploči su bijelim slovima ispisani vrsta i ime kuće, nadmorska visina i naziv upravitelja.
U svim planinarskim domovima i kućama u Hrvatskoj uz predočenje članske iskaznice Hrvatskog planinarskog saveza planinari imaju 50 posto popusta na punu cijenu noćenja u odnosu na ostale posjetitelje", zaključuje Alan Čaplar.
Tko nije iskusio ljubav prema planinama, teško je može shvatiti a da ne navuče gojzerice i sam počne redati kilometre, korak po korak.
Jednom kad krenete, teško je stati – a samim time i razumjeti kako bi netko drugi uopće mogao pomisliti da ikako našteti prirodi. Ako još uvijek razmišljate o tome hoćete li krenuti na izlet automobilom ili pješice, bacite oko na tekst Alana Čaplara “Zašto planinarimo”, objavljenog u Hrvatskom planinaru, 1996. godine, koji je napisao kao mladić – i pomozite u očuvanju prirode, kao i planinarskih objekata.
Mnogima najljepša hrvatska planina: Stvari koje morate znati ako planirate posjetiti Velebit
