Galerija
Gaudi je izgradio Barcelonu, Oscar Niemeyer Brasiliju, Le Corbusier ostavio novi način gradnje stambenih jedinica u Francuskoj (ali i u svijetu), a Santiago Calatrava svojoj je rodnoj Valenciji poklonio Grad znanosti i umjetnosti. Svi ti arhitekti ostavili su nešto gradovima i zemljama u kojima su rođeni, ali da bi sagradio grad, u njemu ne moraš biti rođen – već ga osjetiti i imati viziju kako treba izgledati.
E, pa, tu viziju u 19. stoljeću imao je jedan Nijemac iz Kölna. I taj je Nijemac sagradio Zagreb. Riječ je naravno, o slavnom arhitektu Hermanu Bolleu.
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, evangelička crkva u Gundulićevoj, razne kurije na kaptolu, palača HAZU-a – samo su neka od djela velikog arhitekta kojima je on zadužio Zagreb i koja, kad se šećete u ovom slučaju gradom, obično pogledate (i u pravilu poželite da im se obnove fasade). Ipak, sva ta djela ostala su u sjeni jednog, da stvar bude apsurdna – nedovršenog djela.
Sva raskoš Bolleova talenta
Naime, Bolle je po dolasku u Zagreb u svojim ranim tridesetima odmah angažiran za velik i značajan projekt. Riječ je o mirogojskim arkadama, pa ako ste barem jednom posjetili najveće groblje u Hrvatskoj, mogli ste se diviti raskoši arhitektova talenta. A djelo je nedovršeno iz jednostavnog razloga - jer je Bolle planirao napraviti arkade oko cijelog Mirogoja.
No odakle njemački arhitekt uopće u Zagrebu? Kao mladi arhitekt, imao je sreću da se susreo s biskupom Strossmayerom i povjesničarom umjetnosti Isidorom Kršnjavim. Upravo su ga oni, smatra se danas, pozvali u Hrvatsku, gdje je Bolle počeo raditi na restauraciji zagrebačke katedrale.
Na kraju se u Zagrebu zadržao skoro pet desetljeća, sve do smrti 1926. godine. Sreća je u nesreći da je baš Bolle već radio u Zagrebu kad je grad 1880. pogodio snažan potres. Kažemo sreća, jer iako je potres napravio mnogo štete na objektima, srećom je tu bio arhitekt svjetskog kalibra koji je mnogo napravio za obnovu.
Danas, ako želite odati počast čovjeku koji je sagradio Zagreb – to možete učiniti na prikladnom mjestu. Upravo u mirogojskim arkadama nalazi se i posljednje počivalište Hermana Bollea.
