Sushi je japanski specijalitet čije ime otkriva i glavni sastojak – rižu koja se tradicionalno priprema uz dodatak rižina octa, soli i šećera kako bi bila ljepljiva i aromatična. Vrste sushija razlikuju se po oblicima i dodacima, a složiti ih možete od čega poželite. U najjednostavnijoj varijanti dovoljno je poslužiti lopticu riže s tanko rezanim komadićem ribe.

Pritom je najvažnije da su namirnice (osobito sirove) svježe te da im poznajete podrijetlo. Najčešće se koristi losos i tuna, ali zamijeniti ih može i divlja pastrva te skuša. Odlične su i kozice i škampi. Za svježinu se dodaje hrskavo povrće poput primjerice krastavaca i mrkve te kremasti avokado, a u smotanim varijantama nezaobilazna je nori alga.

Za naglašavanje okusa sushi se poslužuje sa sojinim umakom, no želite li jesti zdravo, s njime ne treba pretjerivati jer sadrži velike količine soli. Pikantni zeleni umak wasabikoji ima finu „hrenastu“ aromu, također je sjajna pratnja. Iako ne sadrži gluten, riža nije imuna na kalorije pa bi oni koji paze na kilograme trebali ograničiti količinu, kao i izbjegavati dodatke kao što je sirni namaz.

Sushi - 3 Sushi - 3 (Foto: Getty Images)

Birate li namirnice s nižim glikemijskim indeksom koje nas dulje drže sitima i ne izazivaju velike oscilacije šećera, bijelu rižu možete zamijeniti integralnom. 

Rižu za sushi možete pripremiti tako da je isperete od škroba i zatim je ostavite pola sata u cjedilu. Zatim je kuhajte dok ne proključa i nakon 15 minuta je poklopite i ostavite još 10 minuta. Zagrijte šećer, sol i rižin ocat te kuhajte dok se ne šećer ne otopi. Kad se ohladi, prelijte rižu miješajući sve dok ne postane ljepljiva.

Ako se ne pretjeruje sa sojinim umakom, kremastim sirom i ako se namirnice ne prže, sushi je poželjan gost na zdravom i uravnoteženom jelovniku.

Zdrave kiseline

Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u algama i ribi kao što su tuna, losos, pastrva, skuša i inćuni štite srce i krvne žile, djeluju protiv štetnih masti, ali i brane od depresije, popravljaju raspoloženje i jačaju pamćenje. Prilikom odabira ribe valja biti siguran u podrijetlo, osobito ako se koristi sirova riba.

Losos može sadržavati štetne dodatke koji se koriste za bojenje, a rizik je i od štetnih mikroorganizama. Riba mora biti svježa, a neki chefovi prethodno zamrzavaju losos i tunu kako bi se smanjio rizik od bolesti i tegoba.

Obrana od upala i želučanih tegoba

Listići ukiseljenog đumbira služe za čišćenje nepca nakon svakog sushija kako bismo mogli više uživati u raznolikosti okusa, a lako se pretvaraju u „kistić“ za premazivanje sushija sojinim umakom.

Đumbir je blagotvoran za zdravlje: ublažava mučninu i nadutost, grčeve u želucu, grlobolju i upale u tijelu, a ubrzava probavu i metabolizam te poboljšava cirkulaciju tijela. Stoga ne zaboravite dodati pokoji listić uz svoj sushi.

Čelični živci

Povrće koje se dodaje u sushi izvor je vlakana, vitamina i minerala, a ne treba zaboraviti niti avokado. To kremasto voće koje nema izraženi okus pruža slast zahvaljujući zdravim masnoćama kojima obiluje.

Avokado ima 20 različitih vitamina i minerala. Stotinu grama zadovoljava četvrtinu dnevnih potreba za vitaminom K, koji je potreban za sintezu bjelančevina što sudjeluju u procesu zgrušnjavanje krvi. On uključuje i značajan izvor vitamina C, folata te kalija, koji su važni za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava.

Tjestenina Hrana i piće Bez čekanja da voda prokuha: Talijanski trik za prefinu tjesteninu