Mnogima najljepša ili najdraža planina u Hrvatskoj Velebit, osim prirodnih ljepota, skriva tajne davnih vremena. Ovom planinom bogatom zelenilom i prostranim šumama, a opet s druge strane ogoljenom do kamena zbog bure koja često nemilo puše orkanskim brzinama šeću medvjedi, čopori vukova, a u visinama na strmim liticama možete ugledati surog orla kako ponosno čuva svoj teritorij...
Veliki dio Velebita čine nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Paklenica, a cijeli je pod zaštitom kao Park prirode Velebit. A Velebit na svojim prijevojima, uzvisinama i čistinama uz planinske putove čuva mirila, posljednja počivališta mnogih velebitskih duša.
Mirila su pogrebna spomen znamenja izrađena od kamena nastala od 17. do 20. stoljeća. Kad ih prvi put vidite možete pomisliti da su samo hrpa razbacanog kamenja, no kad se približite i vidite znamenje na kamenju bit će vam jasno da su ona tu s razlogom i nikako nisu nasumično razbacana. Mirila su za velebitsko stanovništvo bila značajna kao obilježje njihove kulture.
Vezana su uz pogrebni običaj stanovništva koje je živjelo u zabačenim mjestima ili na planini te moralo prenositi pokojnike do župne crkve i groblja. Sve skupine poznatih mirila nalaze se uz puteve kojima se prolazilo do mora i na pola puta od naselja do groblja. Na putu nošenja pokojnika do groblja, koji je često bio veoma dug i naporan smjelo se stati samo jednom kako bi se tijelo odložilo na zemlju, nosači odmorili, a pokojnik posljednji put pozdravio sa suncem.
Nosači su se u tom pothvatu često izmjenjivali. A točno određeno mjesto na kojem se pokojnik spustio na zemlju je mirilo, odnosno prvo stajalište za počivanje od pokojnikove kuće do groblja. Nakon što bi pokojnika spustili na zemlju, položeni mrtvac bi se izmjerio po dužini tijela te bi se mjera zabilježila s dvije kamene ploče, nakon pokapanja se onda izrađivalo mirilo. Mirilo sačinjavaju uzglavno i podnožno kamenje, popločenje između njih te simboli koji su plitko urezani u sam kamen.
Mirila su za velebitsko stanovništvo označavala kult prema pokojniku, bila su važnija od samog groblja i groba na kojem je pokopano tijelo pokojnika. Grob pokojnika se nakon pokapanja nije obilazio niti se odlazilo na groblje. Smatra se da je razlog za to velika udaljenost do groblja, a postoji i vjerovanje da je na groblju pokopano samo prazno tijelo, a duša pokojnika je ostala na mirilu. Mirila su bila spomenik na pokojnika, njih se obilazilo te na njima ostavljalo razne darove za štovanje pokojnika. Obično se na dušni dan na mjesto mirila donosilo cvijeće i voće. Običaj je bio zadržan sve do 50-ih godina 20. stoljeća, nakon čega potpuno prestaje.
Danas su mirila zaštićena nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske. U blizini Starigrada Paklenice nalaze se dvije poučne staze koje obuhvaćaju 8 uređenih lokaliteta mirila. Prva staza je svega 1 km udaljena od centra Starigrada Paklenice, a druga se nalazi kod sela Ljubotić.
Unutar granica Nacionalnog parka Paklenica također se nalaze očuvana mirila na lokalitetu Grabove doline, a vezana su uz obližnje zaselke. Zaselak Grabove doline udaljen je dva sata hoda od centra Selina. Mirila su smještena južno uz Grebine, desetak minuta hoda od naselja. U sklopu Nacionalnog parka Paklenica možete posjetiti i Etnografsku cjelinu zaseoka Marasovići koja se nalazi na ulazu u kanjon Velike Paklenice. Sastoji se od više kuća koje su građene u tradicionalnom stilu i ograđene visokim dvorišnim zidovima. Javna ustanova otkupila je i obnovila staru kamenu kuću koja je prenamijenjena u izložbeni prostor te je zajedno s konobom otvorena tijekom sezone posjećivanja.
Naš prijedlog je da mirila posjetite za vrijeme ovgodišnje avanture života na Velebitu. Naime, HIGHLANDER Velebit odlična je prilika da u pet dana prođete skoro cijelu veličanstvenu planinu i na njoj otkrijete još puno više tajni i nevjerojatnih priča. Pridružite se ljubiteljima prirode iz cijelog svijeta i istražite velebitske mitove te uživajte u stazi koja prolazi kroz dva nacionalna parka, a putem i isplanirajte posjet mirilima, špiljama, utočištu za medvjede...
5 dana u nestvarnoj prirodi Velebita: Avantura s ruksakom i šatorom u posljednjoj europskoj divljini
U etno kući Marasović postavljena je izložba pod nazivom "Mirila - počivala duša". Kroz mirila ova izložba govori o običajima, načinu života, stvaranja i umiranja cijelog jednog vremena, u suvremenoj interpretaciji znanstvenika i umjetnika (Siniša Reberski, Krešimir Rončević, Radivoj Simonović, Tomo Vinšćak, Mirjana Trošelj, Petar i Josip Strmečki, Josip Zanki).Izložbu su organizirali Turistička zajednica općine Starigrad i JU NP Paklenica u suradnji s galerijom Klovićevi dvori u Zagrebu.
