Baobab drveće igra važnu ulogu u životima afričkih zajednica. Njihovi plodovi poznati su i kao „kruh majmuna“ a smatraju se izrazito nutritivnom namirnicom, bogatom vitaminom C. Od sjemenki se proizvodi ulje, a vanjska kora je izrazito vodootporna pa se može koristiti u domaćinstvu.

Lako ih je prepoznati, naročito ogromne stoljetne vrste, a svima su vjerojatno već poznati veličanstveni prizori baobaba na Madagaskaru, zemlji koja se voli pohvaliti „majkom svih šuma“.

Stoljećima je ovo drveće bilo predmet legendi i folklornih priča. Neke zajednice vjeruju kako je upravo baobab bio prva biljka koju je Bog stvorio. Tašto drvo s visoka je gledalo na ostatak prirode, naročito životinje. Za kaznu, Bog ga je obrnuo i zakopao naopačke u zemlju. Priča o zločestom baobabu objašnjava i njegov upečatljiv izgled.

Mnogi od ovih „drvenih slonova“ poslužili su tijekom povijesti u neobične svrhe.

Poštansko drvo, kafić-drvo, crkva-drvo…

Jedno od njih je poznato „poštansko drvo“ u Južnoj Africi, u lučkom gradu Mossel Bay, za kojeg se čak vjeruje kako je riječ o prvom poštanskom sandučiću u državi. A sve je započelo s brodolomom 1500. godine – portugalski kapetan koji je izgubio i brod i posadu, ostavio je izvještaj zaglavljen u drvo.

Zbog obližnjeg izvora vode ovdje je prolazilo dosta mornara, te je to bio najbolji način da potraži pomoć. Štoviše, na kraju je njegovu poštu netko i odnio. Stigla je tek nakon godinu dana, ali takva su vremena bila. Uskoro su i drugi mornari počeli ostavljati poštu u drvetu. Sada ovo staro drvo ima vlastiti, službeni poštanski sandučić. Srećom, danas pošta ipak putuje malo brže.

Drugo drvo slične namjene je baobab u Bocvani koje je služilo kao orijentir, ali i također kao poštanski ured u kojem su istraživači, trgovci i putnici ostavljali svoja pisma i poruke.

Tzv. Ombalantu baobab u Namibiji imao je tako debelo deblo da je moglo primiti oko 35 ljudi. Pa je tako neko vrijeme služio kao kapelica, poštanski ured, sklonište i kuća. Ima li ljepšeg hlada pod afričkim vrućinama?

A još jedan baobab u Južnoj Africi je do prije nekoliko godina u sebi imao – pub! Da, točno ste pročitali. Mali kafić s nekoliko stolova i stolica u hladu stabla živio je ispod drveta, a na šanku ste mogli naručiti vino, pivo ili koju glazbenu želju.

Sve više njih odumire…

Nažalost, brojnom baobab drveću diljem Afrike danas prijeti tužna sudbina. U posljednja dva desetljeća, čak 8 od 13 najstarijih baobab drveća se srušilo ili uginulo. Neki znanstvenici smatraju kako su uzrok tome klimatske promjene i sve više temperature u Africi.

No, drugi tvrde kako je uzrok još nepoznat. Misterij je tim veći jer nisu pronađeni tragovi biljnih bolesti koje su inače uzrok odumiranja biljaka.

Kako god bilo, činjenica da jedni od najstarijih primjeraka drveća na svijetu danas naglo odumiru je ironična - s obzirom da ih zovu stablima života…

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju