Hrvatska se ponosi sa 78 otoka, 524 otočića i hridi, a njezino je otočje drugo po veličini u Sredozemlju. Zadivljuje podatak da čak 69,5 posto hrvatske obale pripada upravo otocima. Među otočnim rekorderima Cres ima najveću površinu, Hvar je najduži, a Pag ima najdulju obalnu crtu. Najviše stanovnika broji Krk, a najgušće je naseljen Krapanj.

Patuljasti Krapanj

Od svih naseljenih otoka na Jadranu Krapanj je najniži. Njegova najviša nadmorska visina ne prelazi 1,25 metra. Šezdesetih godina prošlog stoljeća s više od 1500 stanovnika bio je najgušće naseljen otok na Jadranu. Krapanj se ponosi stoljetnom tradicijom spužvarstva i ribarstva. U muzeju samostana Sv. Križa znatiželjnici mogu razgledati brojne eksponate i pobliže se upoznati sa životom stanovnika u prošlosti. Crkva je posvećena 1523. godine, a tada je iz Jeruzalema pristiglo i raspelo od maslinova drveta koje se tamo čuva.

Centar Svita

Između otoka Iža i Dugog otoka, odnosno između Iškog i Ravskog kanala smjestio se otok Rava, koji ima izuzetno razvedenu obalu, s čak 15 uvala na 15 km obale. Zanimljivo je i da ćete na Ravi pronaći oznaku središta svijeta, naime na središnjem mjesnom trgu Kolešću nalazi se "Centar Svita", po čemu je Rava poznata u zadarskom arhipelagu.

Prst gore za Bavljenac

Bavljenac je nenaseljeni otočić koji se prostire na 0,14 četvornih kilometara u Jadranskom moru u šibenskom arhipelagu, a iz zraka, odnosno na Google kartama izgleda baš poput otiska prsta. Papilarne linije na ovom divovskom otisku zapravo su ovalni kameni zidovi koje su stanovnici sa susjednog otoka Kaprije izgradili u 19. stoljeću u poljoprivredne svrhe. Takozvani suhozid izgrađen je kako bi se podijelile parcele, ogradila zemljišta i očuvali usjevi od vjetra.

Blago Brusnika

Na 13 milja od Komiže smjestio se Brusnik, mali vulkanski otok koji predstavlja geološko blago Dalmacije. S obzirom na to da su dalmatinska obala i otoci gotovo bez iznimki od vapnenca, Brusnik predstavlja vrijednu iznimku. Taj je otočić u prošlosti ribarima bio od velikog značaja. Upravo su oko njega lovili ribu, ondje su se nalazili bazeni s jastozima, a služio im je i kao sklonište. Na Brusniku se mogu pronaći endemske podvrste guštera koje se ne mogu vidjeti nigdje drugdje na svijetu, a dom je i morskim pticama, kao i zečevima. Od iznimne je ljepote i plaža s tamnim šljunkom.

Dugi, ali ne i najduži

Među ljepotama Dugog otoka ističe se i mirna uvala Brbinjščica, smještena nasuprot Brbinja. Uvala Brbinjšćica, okružena moćnim stijenama i spiljama, jedno od najsigurnijih sidrišta prema otvorenom moru na otoku. Zbog pronalaska okamenjenih kosti dinosaura kao i sedimentnih stijena s mnoštvom fosila Brbinjščicu nazivaju i „Jurskim parkom Dugog otoka“, a upravo zbog geomorfološke raznolikost, uvala privlači i ronioce. Fosil dinosaura na kamenim grebenima uočio je 2011. godine prirodoslovac Donat Petricioli, a daljnje istraživanje je pokazalo kako je star oko 100 milijuna godina, baš kao i brojne okamine riba i biljaka.

Riba zvana Gaz 

Znate li kako izgleda logo Nacionalnog parka Brijuni? Mala riba na plavoj podlozi nije tek puki simbol morskog života i prirodnih ljepota. Kao inspiracija za logo poslužio je jedan od otoka brijunskog arhipelaga - Gaz, čija je obalna linija dugačka tek malo više od kilometra. Iz ptičje perspektive otočić ima nepogrešiv oblik ribe, a odlučite li ga bolje promotriti iz zraka, primijetit ćete i neobičnu građevinu. Radi se o ostacima većega stambenog objekta s cisternom za vodu ograđenog ostacima suhozida visokog i do četiri metra.

Otok života

Malostonski zaljev zbog povoljnih je uvjeta još od antičkih vremena bio savršeno mjesto za uzgoj školjki. Ovaj prolaz u južnoj Dalmaciji između poluotoka Kleka i Pelješca dom je i za pitoreskni Otok života, koje lokalno stanovništvo naziva još i Govan ili Govanj. Na otoku se nekoć nalazilo skladište za brodove, odmaralište za djecu, a neki objekti bili su prilagođeni istraživačko-znanstvenom radu Instituta za istraživanje mora iz Splita.

Pustinja na Braču

Posjetite li otok Brač, svakako se uputite i na njegov najviši vrh – Vidovicu na Vidovoj gori, koja se ponosi jednim od najljepših vidikovaca na Jadranu. Vidova gora se izdiže se na oko 780 metara nadmorske visine, što Brač čini najvišim hrvatskim otokom. Na Braču se nalazi i hrvatska Pustinja – Blaca. Naziv Pustinja, odnosno eremitorij, odnosi se na pustinjake koji su ondje pronašli utočište od osmanske vojske.

Bijelo blago Vrnika 

Otok Vrnik koji se smjestio uz istočnu obalu Korčule jedan je od dvadesetak otoka arhipelaga. Na otoku se nalazi najglasovitiji korčulanski kamenolom iz kojeg se vadio kvalitetni vapnenac koji je odlazio u svijet. Od njega je djelomično izgrađena Aja Sofija u Istanbulu, kao i Bijela kuća u Washingtonu pa i sjajni Stradun.

Slavna špilja 

Spomene li se komepunkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/sto-vidjeti-na-bisevu---738042.html Biševo, prva asocijacija na ovaj otok u središtu dalmatinskog arhipelaga bit će Modra špilja. Modra špilja nalazi se u uvali Balun te se smatra jednim od najpoznatijih i najljepših prirodnih spomenika na Jadranu. Svakako se isplati čamčićem na vesla ući kroz 1,5 metara uski i 2,4 metara visok prolaz na istočnoj strani otoka kako bi uživali u njegovom zapanjujućem plavetnilu.

Kviz za ljubitelje Jadrana: Koliko dobro poznajete hrvatske otoke? +0 Vis

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju