Galerija
Arhitektonski stil Antwerpen-Centraala teško je svrstati u jednu kategoriju. Njegova struktura spaja elemente različitih razdoblja i predstavlja eklektičnu cjelinu u kojoj se isprepliću kamen, željezo, staklo, mnogo, mnogo zlata i moderni betonski minimalizam.
Kolodvor je građen između 1895. i 1905. godine, kao najambiciozniji projekt belgijske željeznice i treća zgrada na istome mjestu – treminalnoj antwerpenskoj željezničkoj postaji. Prvi kolodvor u Antwerpenu otvoren je 1836. godine i tada se zvao jednostavno - Kolodvor Antwerpen ili Anvers.
Svi su ostali bez teksta
Godine 1840. željeznička je pruga produžena, a onda je stara drvena zgrada 1854.-1855. zamijenjena novom i većom. Sadašnja, treća zgrada Antwerpen Centraala građena je između 1899. i 1905. - kao terminal, a kamen temeljac postavljen je i nekoliko godina ranije pa je dugo izgledalo da gradnja baš nikako ne napreduje.
Ali kada je je 1905. otvorena bez pretjerivanja monumentalna građevina, svi su ostali bez teksta, osim Kada je kralj Leopold II. koji je kolodvor svečano otvorio i vidjevši ga tada prvi put, razočarano iskomentirao: "C'est une petite belle gare" – „To je lijepi mali kolodvor“.
Ovo grandiozno arhitektonsko remek-djelo na Astridpleinu čine kolodvorska zgrada i nadstrešnica čelične konstrukcije s platformom, koju je projektirao Clement van Bogaert.
Nadstrešnica je visoka impresivna 44 metra, duga 186, a široka 66 metara. U kolodvor vodi monumentalni vijadukt arhitekta Jana Van Asperena, još jedan simbol ambiciozne gradnje na prijelazu stoljeća.
A samu je kolodvorsku zgradu u, kako je sam rekao, "barokno-srednjovjekovnom eklektičnom stilu" osmislio Louis Delacenserie. Nadahnula ga je kolodvorska zgrada u Luzernu i, ni manje ni više – Panteon u Rimu.
Teško oštećen u bombardiranju
Monumentalna čekaonica obložena s dvadeset vrsta mramora i dorskim, jonskim i korintskim stupovima, urešena je silnim ornamentima i simbolima poput grba grada Antwerpena, golemim satom, belgijskim lavom i inicijalima kralja Leopolda II., a „detalj“ koji naviše krade pažnju bez sumnje je 75 metara visoka kupola.
Tijekom Drugog svjetskog rata kolodvor je teško oštećen u bombardiranju, a željezna konstrukcija nadstrešnice trajno je izgubila svoju prvobitnu geometriju. Zgrada je skoro srušena, ali ju se spasilo to što je 1975. godine proglašena zaštićenim kulturnim dobrom.
Velika restauracija započela je 1986., a najvažnija transformacija dogodila se kasnije, u devetogodišnjem projektu obnove (2000.–2009.), ne samo estetske nego i prometno-funkcionalne naravi, kojem je Antwerpen-Centraal pretvoren iz terminalne u prolaznu stanicu.
Dodan je golemi tunel dug 3,8 kilometara, tri podzemne razine i novi peroni, a sve izvedeno, nama gotovo nezamislivo - bez prekida prometa. Današnji kolodvor ima četiri etaže, od kojih su dvije pod zemljom, a spoj starog i novog izveden je s iznimnim poštovanjem prema povijesnoj strukturi.
Antwerpenski kolodvor je oda tehnološkom napretku, povijesni muzej i živo srce grada kojim dnevno prodefilira više od dvjesto tisuća putnika. Nađete li se u blizini, svakako zavirite, taman i ne putovali vlakom.
Čarolija nadomak Samobora: Pogledajte bijele razglednice zbog kojih vrijedi otići na izlet
