Galerija 0 0 0 0 Pelješac je drugi po veličini poluotok u Lijepoj Našoj koji su proslavili brodarstvo, sol, školjke i vino. U 14. stoljeću kupila ga je Dubrovačka je Republika i radi zaštite od neprijateljskih upada, sagrađen je obrambeni zid po cijeloj širini poluotoka. Planski su sagrađena i dva utvrđena grada – Ston i Mali Ston. Zid se dodatno ojačavao kulama i polukružnim bastionima. Bilo je to pravo čudo graditeljstva, ukupne duljine sedam kilometara. Dio je srušen u potresima i bitkama, no još su uvijek to najdulje obrambene zidine u Europi. No zidine nisu jedini graditeljski projekt na koji su otočani osobito ponosni.

U trendu Lažni cheesecake Ovaj kolač od jogurta jako je kremast i fin, a radi se od samo 4 sastojka Hutovo blato Gdje se kamen pretvara u vodu: Pogledajte čudesa u susjedstvu koja stvara rijeka koja teče u dva smjera Na Sljeme Trebao je biti najdulji u Hrvatskoj: Tunel u kojem se danas pozdravljaju planinari

Bila je subota, 29. studenog, kada je točno prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju svečano otvoren tunel Dingač. Od tog datuma život na Pelješcu zauvijek se promijenio, a pelješka župa, kako se naziva unutrašnjost poluotoka, povezala s čuvenim padinama Dingača.

Iako samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.

Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru, u kojem je tada bio zaposlen Potomjanin Pavle Andričević - pa je bilo logično da bude glavni projektant - trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. Svečano ga je na tadašnji Dan republike otvorio predsjednik Skupštine općine Dubrovnik profesor Rudi Jelić i ostalo je povijest.

Čuveno vino

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja ovog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.

Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Turistička atrakcija

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa idete li automobilom trebate zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.

Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad padne kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Nikada se nikom ništa nije dogodilo, a brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.

Tunel je poput portala u novi svijet. Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled od milijun dolara puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu. Savršeno! Nema toga tko ne zastane pred ovom ljepotom.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Na skijanje u BiH? Ovo su najpopularnije skijaške destinacije kod naših nealpskih susjeda +1