Na 13 milja od Komiže smjestio se Brusnik, mali vulkanski otok koji predstavlja geološko blago Dalmacije. S obzirom na to da su dalmatinska obala i otoci gotovo bez iznimki od vapnenca, Brusnik predstavlja vrijednu iznimku. Taj je otočić u prošlosti ribarima bio od velikog značaja.
Upravo su oko njega lovili ribu, ondje su se nalazili bazeni s jastozima, a služio im je i kao sklonište. Na Brusniku se mogu pronaći endemske podvrste guštera koje se ne mogu vidjeti nigdje drugdje na svijetu, a dom je i morskim pticama, kao i zečevima, kako piše TZ grada Visa. Od iznimne je ljepote i plaža s tamnim šljunkom.
"Otok Brusnik nalazi se oko 13 NM (oko 23,5 km) od Komiže u pravcu zapad-jugozapad. Iako površinom malen, svega 0,049 četvornih kilometara, Brusnik je specifičan zbog svoje geološke, prirodne, kulturne i povijesne baštine. 1951. godine zaštićen je kao geološki spomenik prirode zbog magmatskog porijekla stijena od kojih je građen, što predstavlja veliku rijetkost na Jadranu, s obzirom na to da su otoci Jadranskog mora građeni uglavnom od karbonatnih stijena – vapnenca i dolomita. Otok Brusnik i otok Jabuka jedini su jadranski otoci građeni od magmatskih stijena, konkretno dijabaza", piše Geopark Viški Arhipelag na svojim stranicama i dodaje kako je Brusnik je otok koji raste, odnosno izdiže se.
Čudesan kraj
"Konglomerate od oblutaka s paleo-žala nalazimo sve do samog vrha otoka, što ukazuje na recentno izdizanje otoka. Brusničko žalo čine sive valutice dijabaza raznih veličina koje su u podmorju obrasle algama, čime ovo jedinstveno mjesto na Jadranu poprima izvanzemaljske kolorite", otkriva Geopark Viški Arhipelag.
U klancu s depresijom, koji se nalazi u sredini Brusnika, komiški su ribari napravili bazene s morskom vodom za čuvanje ulovljenih jastoga, a ostaci kućica izgrađenih metodom slaganja suhozida otkrivaju kako su služile kao zaklon od sunca i vjetra, ali i za soljenje plave ribe.
Bijeg u raj: Tirkizna uvala na Crnom otoku zbog koje se vrijedi potruditi
