Baš kao i parkovi i trgovi, i kultne zgrade čine lice grada Zagreba, a one koje su se posebno udomaćile najpoznatije su po svojim nadimcima. Prvi poslovni neboder s velikim "n" nalazi se u samom centru grada u Ilici 1., a izgrađen je 1958. Tada je bio najviši u Jugoslaviji. Na posljednjem katu Nebodera nalazi se vidikovac s kojeg puca pogled na Trg bana Jelačića, Manduševac, Kaptol, Gradec, Gornji i Donji grad.
Zagrepčanka
Kada je otvorila svoja vrata 1976. godine, 27 katova i 96 metara Zagrepčanke predstavljali su najveću i najmoderniju poslovnu zgradu u Hrvatskoj, ali i Jugoslaviji – sve do 2006., kada ju je prestigao Eurotower za jedan metar. Zagrepčanka se smjestila na adresi Savska 41, na križanju Savske ceste i Ulice grada Vukovara. Projekt arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića nastao je po uzoru na njemački neboder Thyssenhaus u Düsseldorfu. Jednom godišnje u Zagrepčanki je osobito živo. Na dan utrke natjecatelji se natječu tko će prije istrčati 490 stepenica, a najambiciozniji se odluče prijeći cijeli put četiri puta – odnosno istrčati 100 katova i 1960 stepenica.
Zanimljivosti
Brži od Bolta: Najbrži lift na svijetu stiže na 121. kat za manje od minute
Mamutica
Iako nije najviša, Mamutica u Travnom je najdeblja, odnosno najveća zgrada u Zagrebu. Dugačka je oko 240 metara, a visoka 60 metara. Raspoređenih na 19 katova je oko 5000 ljudi u 1169 stanova. Taj je betonski div izgrađen 1974. godine zamalo nazvan umiljatim imenom – Tratinčica. Dok je Miroslav Kollenz osmišljavao urbanistički plan naselja Travno, radi lakšeg snalaženja zgrade je nazivao imenima poljskog cvijeća. Postojala je i ideja da se svaka zgrada, odnosno ulaz uočljivo označi simbolom svog naziva, ali nije provedena u praksu. Sa svojih 240 metara i 19 katova taj bi naziv goleme zgrade doista bio itekako simpatičan.
Mirkova cigara
Cibonin toranj, četvrta po redu najviših zgrada u Zagrebu, osvanuo je 1987. godine. Povodom Univerzijade, za potrebe košarkaškog kluba Cibona (koji je tada bio jedan od najboljih u Europi) izgrađena je i sportska dvorana. Zagrepčani Cibonu poznaju i kao Mirkovu cigaru, prema košarkaškom treneru Mirku Novoselu. Obod nebodera drže armirano-betonski stupovi koji ga čine otpornim na jake potrese (do 7 stupnjeva po Richteru). U prizemlju 2006. godine u Ciboni je otvoren muzej Dražena Petrovića prema ideji Draženovih roditelja, Biserke i Jole Petrovića, a projektirali su ga arhitekti Andrija Rusan i Ante Nikša Bilić. Stalni izložbeni postav kronološki slijedi Draženov životni put od Šibenika, Zagreba, Madrida i Sjedinjenih Američkih Država, kao i uspjehe koje je postigao s reprezentacijama Jugoslavije i Hrvatske. Izložene medalje, pokali, plakete, odlikovanja i drugi predmeti svjedoče o vrhunskim sportskim dometima, ali i o Draženovu javnom i privatnom životu.
Super Andrija
53 metra i 14 katova Super Andrije osvanulo je u Zagrebu 1973. godine u četvrti Siget. Jedan od najviših stambenih nebodera u gradu nosi neobično ime, ali o kojem je Andriji riječ, ne zna se sa sigurnošću. Stanari kažu kako je zgrada nekoć bila poznata kao "super blok", ali je promijenila ime u čast jednom od projektanata koji je poginuo tijekom izgradnje. Drugi pak spominju glazbeni hit "Andrija (super momak)" iz šezdesetih godina, kao i bivšeg stanara Andriju Aksentijevića, koji je bio visokopozicionirani službenik u Jugoslavenskoj narodnoj armiji.
Zanimljivosti
Dobro došli u Zenote! Rajska zgrada sa 129 stanova u srcu džungle
Rakete
Tri stambene zgrade dizajnirane u brutalističkom stilu, poznate i pod nazivom Rakete, nalaze se u zagrebačkom kvartu Trnje, na samom križanju prometnih žila kucavica – Zagrebačke avenije i Savske ceste. Najviša od tri zgrade visoka je 70 metara. U početku su sva tri nebodera trebala biti iste visine, ali je uočeno kako dva vanjska presijecaju put TV i radioodašiljačima, pa su sagrađeni do primjerene visine. Prvotni nacrti za zgrade promijenjeni su nakon potresa u Skoplju 1963. godine kako bi bile izdržljivije. Svoje ime Rakete duguju armiranom pojačanju zbog kojih nisu pretjerano lijepe, ali se zato smatraju sigurnima od potresa.
Čokoladni toranj
Na križanju Zagrebačke avenije i Savske ulice smjestio se prvi novinarski toranj, Vjesnikov neboder, kojem su građani nekoć tepali da je Čokoladni toranj zbog narančastih i smeđih stakala, kakva su bila moderna u doba kada je nastao. Neboder je projektirao arhitekt Antun Ulrich, a osvanuo je 1972. godine - visine 67 metara i sa 16 katova. Zanimljivo je i kako je Vjesnikov neboder inspiriran neboderom Lever House u New Yorku.
Braće Domany
Neboderi u Ulici Braće Domany smatraju se najvišim građevinama Trešnjevke nakon dimnjaka Toplane, a izgrađeni su 1975. godine. Broje 73 metra i 21 kat, a projektirala ih je ugledna arhitektica Stanka Kovačić in der Mühlen, Omišanka podrijetlom iz Kučića. Osim nebodera na Srednjacima, njezino djelo je i poznata stambena zgrada na Martinovki, koja je doprinijela prepoznatljivosti tog kvarta.
Zagrebačka Mamutica je mala beba: Brutalna zgrada Čudovište za 10 tisuća ljudi na 18 katova
+0
