Brojni satovi na svjetskim ulicama i trgovima nisu nužno postavljeni "samo" da prikazuju sate i minute nego i natjeraju prolaznike da se zamisle o prolaznosti vremena, uživaju u njihovoj veličini i izgledu ili se dive trudu koji je u njih uložen…
Željezni prsten
Iron Ring u Ontariu izradila su četiri kanadska studenta inženjerstva kao diplomski rad 2003. godine. Metar i pol visok sat nalazi se na sveučilištu McMaster u Hamiltonu. Sat, nazvan po prstenima koje studenti strojarstva nose nakon završetka studija, radi pomoću električnog motora koji je sinkroniziran s frekvencijom električne energije koju prima. Dva prstena od nehrđajućeg čelika promjera oko metra rotiraju se neovisno jedan o drugom; dok donji prikazuje minute, gornji otkriva sate. Između prstena stoji McMasterov grb, simbol sveučilišta.
Svjetski sat
Jens Olsen, danski bravar koji je konstruirao neobični sat sredinom 20. stoljeća nije doživio trenutak predstavljanja svojeg remek-djela svijetu, ali se zato danas može razgledati u kopenhaškoj gradskoj vijećnici. Sat prikazuje više od vremena; na njemu se može vidjeti relativni položaji sunca, mjeseca i zvijezda. Neobični sat ima desetak mehanizama koji pokazuju točno vrijeme na mjestima širom svijeta, a ima više od 14 tisuća dijelova.
Astronomski sat u Pragu
Jedna od najvećih turističkih atrakcija u Pragu jest astronomski sat Orloj koji se nalazi u sklopu Gradske vijećnice na Staromestkom trgu. Njegova specifičnost je što mjeri sate, dane, mjesece, mjesečeve mijene, pa čak i horoskop.
Na svaki puni sat, astronomski sat u Pragu, Orloj otkucava vrijeme, a za tu prigodu otvaraju se prozorčići kroz koje prolazi procesija figura dvanaestorice apostola, te se pomiču kipovi Smrti, Narcisa i Škrtca na rubu sata. Riječ je o pravoj lutkarskoj predstavi koja okuplja stotine i tisuće ljudi na glavnom prašku trgu.
Ponos Berlina
Mengenlehreuhr ili Berlin-Uhr prvi je javni sat na svijetu koji vrijeme pokazuje pomoću osvijetljenih, obojenih polja, zbog kojih je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda nakon otvorenja 17. lipnja 1975. Sat funkcionira po matematičkoj teoriji skupova i osmišljen je tako da bi se vizualizirao protok vremena. Sat koji je dizajnirao Dieter Binninger izvorno je postavljen u Kurfürstendammu, a 1995. godine premješten je u Budapester Straße ispred Europa-Centra, gdje i danas stoji.
Na prvi pogled sat djeluje komplicirano i zbunjujuće, ali dešifriranje svjetlosnih signala i očitavanje vremena zapravo je jednostavno ako se čita od vrha prema dnu. Nizovi od 24 lampice podijeljene u pet redova počinju s svjetlom na vrhu čija je uloga mjeriti sekunde, a zatim slijede dva reda koja pokazuju sate i još dva reda koja pokazuju kako minute teku.
Divovski Japanac
Ogromni sat u zabavnom parku četvrti Minato Mirai 21 u Yokohami sa svojih 108 metara doista je impresivan. Kada se izgradio 1989. godine bio je najveći kotač te vrste u svijetu. Digitalni sat na divovskom kotaču najljepši je tijekom večeri kada je predivno osvijetljen zlatnim, plavim ili ružičastim svjetlima koja se mijenjaju ovisno o dobu godine.
Žderač vremena
Corpus Clock izložen na sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji osmislio je i financirao John C. Taylor, nekadašnji student koledža. Ugledni Time proglasio je britanski sat jednim od najboljih vremenskih izuma 2008., kada ga je i javnosti službeno predstavio fizičar Stephen Hawking. Sat bez kazaljki i brojeva čini pozlaćeni disk od nehrđajućeg čelika, promjera oko 1,5 metara. Vrijeme se prikazuje otvaranjem proreza s pozadinskim osvjetljenjem koji su raspoređeni u tri koncentrična prstena što prikazuju sate, minute i sekunde. Prema Taylorovoj ideji sat predstavlja „žderača vremena“ koji pomiče usta i jede sekunde, djelujući kao da uživa u tome i proizvodi zvuk kao da žvače.
Vodeni sat
Japanska Osaka vrvi neobičnim javnim satovima, ali vodeni sat na glavnoj željezničkoj stanici u poslovnoj četvrti Umeda doista je remek-djelo. Vrijeme na satu otkriva se sinergijom vode i tehnologije. Ta pametna japanska fontana je i ekološki prihvatljiva jer koristi sasvim malu količinu vode. Oko 6,5 metara širok i četiri metra visok vodeni sat prolaznike svakodnevno pozdravlja brojkama, slikama i slovima.