Galerija
Ova crkvica zbog svoga položaja i simbolike stoljećima privlači pozornost povjesničara, putnika i korisnika društvenih mreža. Za prve dvije kategorije „krivi“ su hrvatski kraljevi i njihovi krunidbeni običaji, kao i sam lokalitet koji skriva tajne starih Liburna.
Za treću, zaslužan je njezin izgled. Na uzvisin u tom ravnom polju doima se poput scenografije, okružena samo nebom ili, ako tek malo spustite glavu, „istaknuta“ i u dojmu pojačana vrhovima južnog Velebita. Ili, na drugu stranu, bojama zalazećeg sunca.
Prema najpoznatijoj ninskoj predaji, upravo se u Ninu krunilo sedam hrvatskih kraljeva. Nakon svečanog čina, okrunjeni bi vladar, praćen čitavom svitom, dojahao do Crkve sv. Nikole. Na vrhu zemljanog humka, pred okupljenim pukom, mačem bi zasjekao prema sve četiri strane svijeta.
Nastala je krajem 11. i početkom 12. stoljeća. Tlocrt crkve oblikovan je u formi trolista, dok njezini svodovi tvore četverolist. Iako skromnih dimenzija, s unutarnjom dužinom od 5,90 metara, širinom od 5,70 metara (zidovi su debeli pola metra) i visinom od oko 6 metara, svojom kompozicijom i simbolikom ostavlja snažan dojam i jedini je sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture ovakvog tipa u Dalmaciji.
U razdoblju mletačko-turskih ratova, između 16. i 17. stoljeća, na crkvu je dograđeno obrambeno krunište s osam zubaca koje je služilo kao izvidnica i daje joj i današnji prepoznatljiv oblik. Fotogenična i pomalo mistična, sama na svome humku, nije neobično da je obavezna turistička postaja ali i česta kulisa za fotografiranje važnih trenutaka.
Uskoro u Istri: Jedan restoran i tri vrhunska chefa koja će promijeniti gastronomsku sliku Poreča
