Nakon što obiđete najpopularnije atrakcije, kao što su Louvre, Eiffelov toranj ili boemska četvrt Montmartre, Parizom možete još tjednima lutati i nailaziti na sjajne galerije i muzeje, trgove i uličice kojima ne nedostaje šarma. Jedna od atrakcija o kojima se ne priča tako često je Kilometre zéro ili Point zéro, nulta točka grada koja vas čeka odmah ispred katedrale Notre Dame.
Puno ime Nulta točka francuskih cesti ukazuje i na originalnu funkciju, odnosno točku od koje su kretali važni putevi, a sve je započelo carskim dekretom 1811. godine kada je Napoleon odredio Pariz kao službenu početnu točku za mnoge francuske ceste. Prije GPS-a, interneta i modernih autocesta pariška Nulta točka bila je korisna vozačima koji su ondje resetirali brojače kilometara, a potom pratili udaljenost navedenu u prvim cestovnim vodičima kako bi lakše pronašli put do željene lokacije.
Središte grada, ili ne?
Neki izvori tvrde da je ova točka ujedno i geografsko središte Pariza, drugi pak smatraju kako se radi o središtu grada postavljenom u svrhu mjerenja udaljenosti putovanja, dok će treći braniti tezu da se radi o simboličnom središtu - srcu Pariza. Prema Nacionalnom geografskom institutu Francuske, središte Pariza je vjerojatnije mjesto nedaleko od Trga Dauphine, gdje je nekoć bio zatvor u kojem su držali Mariju Antoanetu prije pogubljenja.
Zbog gomile prolaznika nije uvijek jednostavnu uočiti malu brončanu zvijezdu ugrađenu u u kamene ploče prostranog trga Ivana Pavla II. Prije nego što je ovo mjesto postalo ishodište francuskih prometnica, bilo je to mjesto pravde. Ljudi osuđeni na smrt ondje su klečali kako bi se iskupili za svoje zločine prije nego što su ih kažnjavali - ubijali, mučili ili ponižavali na stupu srama.
Danas "središte grada" prolaznicima služi kao srećonoša pa nije neobično ondje vidjeti ljude kako skakuću na jednoj nozi u krug, ljube se u nadi da poljupci u centru Pariza donose vječnu ljubav i sreću, a ponekad ondje možete vidjeti i bačene kovanice za privlačenje obilja.
Neki posjetitelji smatraju kako je Point zéro točka koja zaokružuje istraživanje Pariza poput kakvog alegorijskog cilja te da je treba posjetiti na kraju putovanja. Odvede li vas put u taj dio grada prije prosinca ove godine, možete do mile volje tražiti sreću na Nultoj točki, ali u Notre Dame nećete moći ući.
Otvorenje Notre Dame
Gotičku crkvu Pariške nadbiskupije prije požara u travnju 2019. godišnje je posjećivalo više od 13 milijuna turista, ali od tada je zatvorena za posjete. Veliko otvorenje se najavljuje 8.12. pa će do tada razgledavanje morati pričekati.
Vjeruje se da je katedrala izgrađena na mjestu nekadašnjeg hrama posvećenog bogu Jupiteru, te ranokršćanske bazilike posvećena svetom Stjepanu. Gradnja crkve započela je 1163. godine prema želji biskupa Mauricea de Sullyja, a završena je 1250. godine.
Tijekom godina je dograđivana i preuređivana, a osobito nakon Francuske revolucije, tijekom koje je pretrpjela značajne štete. Notre-Dame je bila duga 128 metara te široka 48 metara. Katedralom su dominirala dva tornja visoka 69 metara do kojih je vodilo 387 stepenica.
Iako su vatrogasci uspjeli spasiti konstrukciju od urušavanja, plamen je progutao krovnu drvenu konstrukciju dužu od stotinu metara te dobar dio njezine unutrašnjosti, kao i njezin zvonik visok oko 92 metra.
Jeste li spremni? Složili smo novi kviz općeg znanja... ali najteži
