Danas je na popisu UNESCO-ve baštine 814 kulturnih, 203 prirodna i 35 miješanih spomenika, koji čine ukupnu brojku od 1052 zaštićena kulturno-prirodna spomenika u 163 države. U Hrvatskoj ih je trenutno 8 koji nude dovoljno razloga za njihovo istraživanje.
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, osnovana 1945. godine, definirala je popis Svjetske baštine koji se sastoji od Svjetske kulturne i Svjetske prirodne baštine. Tako na listi, uz Stonehenge, piramide, parišku katedralu Notre Dame i druge spomenike prirodne i kulturne baštine, ponosno stoje naša Plitvička jezera, povijesni grad Trogir, katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, Starogradsko polje, Stari grad Dubrovnik i Stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika.
Krećemo od Istre u kojoj se nalazi kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, koji se popisu priključio 1997. godine. Tu ćete pronaći baziliku, atrij, krstionicu i episkopsku palaču koja obiluje klasičnim i bizantskim arhitektonskim elementima. U ovom se kraju kršćanstvo pojavilo još u prvim stoljećima, a cijeli kompleks kao takav predstavlja izvrstan primjer ranokršćanske biskupske cjeline. Cijene ulaznica kreću se od 20 za djecu do 40 kuna za odrasle.
Na putu do mora nalazi se naš najveći i najstariji Nacionalni park Plitvička jezera. Jedini je iz Hrvatske na popisu u kategoriji spomenika prirodne baštine, a na listu je uvršten među prvima u svijetu, još 1979. Sastoji se od Gornjih jezera, kojih je 12, Donjih jezera kojih je 4, potoka Plitvica, rijeke Korane, špilje Šupljare, Čorkove uvale i Karlovaca. Cijene ulaznica ovise o periodu posjete, a kreću se od 35 za djecu do 280 kuna za odrasle.
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku na popis je uvrštena 2000. godine, a jedina je katedrala u cijeloj Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata. Građena je s prekidima od 1431. do 1536. pa je jedinstven dokaz o prijelazu iz gotičkog u renesansno razdoblje u crkvenoj arhitekturi. Poznata je po ikonografskim inovacijama, posebice po frizu od 74 skulpture glava, koji slovi za najbrojniju i najkvalitetniju galeriju portreta izloženu kao javni spomenik na jednom sakralnom spomeniku u Europi, Odlučite li se na posjet, svakako istražite krstionicu katedrale koja je djelo Jurja Dalmatinca, a cijena ulaznice iznosi 15 kuna.
Idete li južnije, posjetite i povijesni grad Trogir, koji se na popisu nalazi od 1997. godine. Naselja iz helenističkog doba obiluju bogato ukrašenim zgradama i utvrdama, a crkve ovog kraja građene su u romaničkom stilu. Najznačajnija je katedrala Sv. Ivana koju je sagradio majstor Radovan. Ovo se mjesto na popisu nalazi jer predstavlja izuzetan primjer izgrađenog i izgledom usklađenog helenističko-rimskog grada s minimalnim uplitanjem suvremene gradnje.
Dioklecijanova palača izgrađena je krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Povijesna jezgra Splita s palačom je na popis je uvrštena 1979. godine. Jedan je od najsačuvanijih spomenika iz rimskog doba u svijetu, a povijesni kompleks odiše srednjovjekovnom notom i bogatstvom baroknih, gotičkih i renesansnih palača. Tako ćete tu pronaći Katedralu Sv. Duje, zlatna, srebrena, željezna i mjedena vrata, Vestibul, Jupiterov hram, peristil i podrume.
Starogradsko polje na Hvaru na popis je upisano 2008. godine, a poseban je po tome što je gotovo istog izgleda kakav je bio kad su ga nastanili Grci u 4. stoljeću. Polje je i prirodni rezervat, a podijeljen je na pravokutne parcele omeđene tradicionalnim suhozidima. Tu ćete pronaći vinovu lozu, masline, ali i mnoštvo arheoloških lokaliteta te je time najsačuvaniji antičko – grčki krajolik na području Sredozemlja.
Dolazimo do samog juga Hrvatske gdje se nalazi Dubrovnik koji se sa svojom starom jezgrom na popisu nalazi od 1979. godine. Tu ćete pronaći Veliku Onofrijevu česmu, Franjevački samostan, Knežev dvor, Palaču Sponza, Crkvu Sv. Vlaha, poznati Orlandov stup i impozantne fontane. Nekad glavna sredozemna pomorska sila, danas je sačuvan primjer igre gotike, renesanse i baroka prigodnog naziva ”biser Jadrana“. Želite li razgledati Dubrovačke zidine, za to ćete morati izdvojiti visokih 150 kuna, dok je razgled za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije besplatan uz predočenje osobne iskaznice.
Još je jedna atrakcija na UNESCO-vom popisu, a to su srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci. Za popis baštine zajedno su ih prijavile Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, a na listu su uvrštene 2016. Samo u Hrvatskoj ih ima više od 4000. Ukrašeni su natpisima i simbolima, pojavili su se u 11., a vrhunac gradnje doživjeli su u 14. i 15. stoljeću.
Na UNESCO-voj listi je i nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj. Zaštićeno je klapsko pjevanje i ojkanje, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, bećarac, godišnji pokladni ophod zvončara na području Kastavštine, nijemo kolo, Sinjska alka, čipkarstvo, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, procesija Za Križen na Hvaru, Fešta svetog Vlaha u Dubrovniku, godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, medičarenje na području sjeverne Hrvatske i mediteranska prehrana.
