Krenemo li nabrajati građevine koje su među najfascinantnijima na svijetu, Dioklecijanova palača lako bi se mogla svrstati među njih. Danas palača čini strogi centar staroga dijela Splita u kojoj ljudi još uvijek žive, a možda je to ono što fascinira svakog turista koji se uputi u lutanje uskim ulicama koje su ovdje već više od 1700 godina.
Palaču je izgradio jedan od najpoznatijih rimskih careva, car Dioklecijan, a izgrađena je na obali, svega 5 kilometara od nekadašnjeg glavnog grada provincije Dalmacije, Salone. Dioklecijan je odabrao upravo ovo mjesto za gradnju palače jer je se rodio u Saloni. S gotovo pravokutnim zidinama (215m x 206m), palača svojim oblikom pomalo nalikuje vojnom logoru - takozvanom kastrumu. Palača je imala i svoj vodovod dužine od oko 9 kilometara, koji se u dobrom dijelu koristi i dan danas i jedan je od najdužih i najočuvanijih u Europi.
Iako je prvobitno izgrađena kao carev ljetnikovac, nitko, pa ni sam car Dioklecijan nije mogao zamisliti kako će unutar palače toliko godina nakon njegove smrti još uvijek postojati život. Tijekom stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su te prostore za sebi odgovarajuće potrebe pa su tako i zgrade u unutrašnjosti i vanjski zidovi s kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su jako vidljivi.
Sama palača sadrži brojne atrakcije koje su nekada bile sastavni dio svakodnevnog života, a tu s lakoćom možemo nabrojati njih nekoliko. Jedna od najimpozantnijih je i Katedrala Sv. Duje koja je zapravo izgrađena kao mauzolej poznatog cara, a tu je i pripadajući zvonik koji je nadodan u 13. stoljeću, a za kojeg se smatra kako je najizvornija dalmatinska srednjovjekovna građevina.
Tu su i prelijepa pročelja i vrata palače - Zlatna, Srebrena, Željezna i Mjedena, kao i Jupiterov hram za kojeg mnogi tvrde kako je jedan od najljepših europskih spomenika. Spomenik je sam po sebi i središnji trg palače - Peristil, a nikako ne smijemo izostaviti ni podrume palače koji predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ovakve vrste na svijetu.
Podrumi su ujedno i jedan od najintrigantnijih dijelova palače, a izgrađeni su u svrhu izravnavanja razine južnog, rezidencijalnog dijela, s ostalim dijelovima Palače. Zidovi su služili za temelje carskim stambenim zgradama pa su se oblici njihovih prostorija podudarali s oblikom građevina koje su nestala iznad površine. Vjerojatno su korišteni i za skladišni, možda i tamnički prostor. Podrumi se danas koriste kao atraktivni sajmeni i izložbeni prostor, a i popularna televizijska serija Igra prijestolja je snimana u njima.
Upravo zbog svih tih silnih ljepota i povijesnih vrijednosti, Dioklecijanova palača je 1979. uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
