Galerija
Samobor i njegovo bujno gorje koje podjednako odgovara i izletnicima i planinarima ne treba posebno predstavljati, a svaki je izlet u ovaj kraj zaokružen je i šetnjom uz održavana baroka pročelja i nagradom za aktivno proveden dan, naravno u obliku kremšnita.
Od brojnih žumberačkih i samoborskih vrhova prema kojima ćete odavde krenuti, najbliži pogled od kojeg zastaje dah čeka vas odmah "iza ugla", udaljen tek kratku šetnju od centra grada, jedva dva kilometra od terase na kojoj ćete za koji sat zasluženo uživati u poznatom pjenastom desertu (ako se ne odlučite nastaviti hodnju prema Cerju i Okiću).
Vidik za pamćenje
Vidikovac Tepec, 14 metara visoka piramida s koje se pruža panoramski pogled na sve strane, nalazi se na istoimenom brdu koje je sa susjednim Palačnikom zaštićeno kao park-šuma. Pitomi kraj i uređeni putovi šetnju čine ugodnom i nenapornom, a ovisno o stazi za koju se odlučite, proći ćete uz ruševine Staroga grada ili uz šumski križni put između kapelice sv. Ane i kapelice sv. Jurja.
Vidikovac Tepec ili Anindolsku piramidu podiglo je 2007. godine lokalno Društvo inženjera i tehničara na mjestu stare drvene piramide čija je gradnja započela 1912. godine, u vrijeme kada se uređivao i perivoj, u vrijeme velikog samoborskog gradonačelnika Ljudevita Šmudhena, i koja od 1946. više nije postojala.
Postolje piramide nalazi se na 368 metara nadmorske visine, a platforma s vidikovcem 14 metara iznad. Usprkos nevelikoj visini i brda i piramide, s njezina se vrha pruža impresivan pogled na Samobor i njegovo gorje, Žumberak, Medvednicu i sve ono između.
Kako doći do piramide?
Do vidikovca možete stići iz samog centra Samobora, stazom koja prolazi uz osamsto godina star, a tek dvjestotinjak zaboravljen, samoborski Stari grad, kulturni spomenik u ruševnom stanju, koji možete i obići ali – na vlastitu odgovornost. Od Gradine do vidikovca vodi označena planinarska staza, duga tek nekoliko stotina metara.
Možete stići i stazom koja se prema vidikovcu odvaja s ulice Tepec, kao i bilo kojom stazom koja prolazi kroz perivoj Anindol. Iako se do piramide može stići i automobilom, ako vam zdravlje dopušta, priuštite si ovu lijepu i nezahtjevnu šetnju koja ne traje biše od pola sata.
Imat ćete sasvim drugačiji dojam kada se uspnete metalnim stubištem do gornje platforme i kao na dlanu promatrate ono što ste upravo premjerili korakom.
Što vidjeti u blizini?
Iako je samoborski Stari grad prilično impresivna ruševina, iz Turističke zajednice grada Samobora upozoravaju da je obilazite na vlastitu odgovornost. Od 13. stoljeća naovamo, kroz njega su prošli Arpadovići i Anžuvinci, Frankopani i Erdödyji, Kulmeri i Auerspergi, Matija Korvin i Barbara Celjska, koje se ovdje možda i najbolje sjećaju zbog poznate "samoborske kornjače", kamene stijene ispod Starog grada, koju je svojim "čaranjem" stvorila upravo ozloglašena Crna Kraljica.
Područje današnje park-šume obuhvaća nekadašnji Anin perivoj, na kojem se počelo raditi 1883. godine i koji čuva uspomenu na velika imena koja su ovdje tražila nadahnuće i mir. Osim Šmidhenova gaja, tu su i Vrazovo i Livadićevo šetalište, a perivoj Anindol nije predstavljao samo vrhunac parkovne arhitekture onoga vremena, nego i – mode, a Samobor je svoj lijepi perivoj dobio samo nekoliko desetljeća nakon što je u Zagrebu za javnu namjenu uređen i otvoren park Maksimir.
Vrata Like: Bajkoviti kraj u kojem će svoje mjesto pronaći šetaći, planinari, biciklisti i ljubitelji dobre hrane
