"Evo me opet vozi vlak
Kroz magle zavičajne ravni.
Sviće. Sa novim jednim danom
Bude se neki davni."

- Dobriša Cesarić, Putujući Slavonijom

Ne počinjemo bez razloga izlet u Požegu bez Dobriše, iako ćemo o njemu više kasnije. S ceste koje vode kroz ravna polja u Požegu u daljini se vide planine, koje često zaboravimo razmišljajući o istoku i ravnicama. Grad se smjestio pod njihovim okriljem, u tzv. Zlatnoj dolini.

Stižemo u grad i dolazimo na nedavno uređen Trg sv. Terezije. Barokna zdanja u povijesnoj jezgri grada izgledaju kao set za snimanje kakvog filma, a kraj iznenađujuće visokog zvonika katedrale okolne zgrade izgledaju još nježnije i manje.

Odlučili smo našu šetnju gradom započeti – sjedanjem na kavu, uz promatranje prolaznika i kontemplaciju o ljudima i događajima koje je ovaj grad vidio.

Zlatna dolina puna povijesti

Vallis Aurea. Tako su još Rimljani prozvali ovu dolinu između Psunja, Papuka, Krndije, Dilja i Požeške gore: Zlatna dolina. Bio je to jedan od prvih "nadimaka" gradova koji smo učili kao klinci. Obiteljske kuće, dvorišta i kapije, šume graba, dječja cika i vriska bili su naš prvi susret s regijom, u knjizi "Moja Zlatna dolina" Zlate Kolarić-Kišur. To, i čokolade požeške tvornice Zvečevo (ideja za suvenir koji će svi voljeti).

Iako se grad Požega u dokumentima pojavio u 13. stoljeću, povijest ovdje očito seže mnogo dalje. Nedaleko od grada nalazi se arheološki lokalitet Rudina, poznat kao nalazište tzv. Rudinskih glava - ljudskih lica isklesanih u kamenu. Znamo ih napamet jer smo se jučer zanijeli igrajući online memory karte s Rudinskim glavama. Pronašli smo igricu na web stranici požeškog Gradskog muzeja – pa, ako ju je lansirao muzej, onda to računamo kao rad na sebi. 

Idemo bliže u povijest i bliže gradu. Stari grad ili Starić koji se izdizao na malom brdu potječe iz srednjeg vijeka. Jedina uspomena ostala je u fragmentima zidova, a danas je to romantično šetalište, mala oaza mira i zelenila u samom centru grada. Danju za zaljubljene, noću za nestašne.

Slavonska Atena

Potom dolaze Osmanlije koje su se zadržale do kraja 17. stoljeća. U nastojanju da im pokažu vrata, Požežani su se istaknuli bitkom koju i danas slave. Godine 1689. fra Luka Ibrišimović je pokrenuo (uspješan) napad na tursku vojsku. Građani su ga prozvali Sokolom pa je tako i brdo na kojem su se borili prozvano Sokolovac. Svake godine, 12. ožujka, na Grgurevo se obilježava Dan grada te se na istom mjestu odvijaju proslave i puca iz topova. Svratite ovdje za prekrasan pogled na grad.

Pravi procvat Požega doživljava u 18. i 19. stoljeću. Počinju hrvatski narodni preporod, gradnja pruge, bujanje trgovine i rast broja cehova, ali i brojnih kulturnih društava. Sve to donijelo je Požegi nadimak "slavonska Atena". Tome i danas svjedoče gradske palače i muzej, kazalište, knjižnica, čitaonica, gimnazija, glazbena škola…

Grad – inspiracija: ponesite bilježnicu i olovke

Gradske ulice vode nas dalje i samo promatramo koliko romantično izgledaju haustori okićeni cvijećem, stare kuće s čijih prozora lijeno gledaju mačje oči, postolarski obrt slatkog imena Cipelić… Tu i tamo na oglasnim stupovima iskrsne poruka: "Cijenite riječi. Svaka od njih može vam biti posljednja."

Požegi se definitivno ne može zamjeriti nemar prema riječima. Dala je brojne jezikoslovce, pisce, pedagoge, umjetnike… Štoviše, neki će reći kako je opus toliko bogat da bi se moglo govoriti i samo o požeškoj književnosti.

Jedan od najpoznatijih pjesnika modernog doba, Dobriša Cesarić, rođen je baš ovdje. Stoljeće nakon njegova rođenja pokrenuta je književna manifestacija Dani Dobriše Cesarića s ciljem poticanja književnog stvaralaštva. Održavaju se i kazališni festivali, kulturna manifestacija Aurea Fest, te poznati Hrvatski festival jednominutnih filmova.

Neki misle kako danas mladi ne mare za to, već samo bauljaju zureći u mobitel. Pa, možda baš uče na moderan način. Naime, Gradski muzej nedavno je predstavio aplikaciju za mobitel "Blago Požege". Igrica je to (da, još jedna) koja vas vodi u edukativnu šetnju i misiju: prateći upute hodate po određenoj ruti i odgovarate na pitanja. Šalabahteri se nalaze u obliku spomen ploča na zgradama i kućama, samo otvorite oči i igrajte se turista.

Nas je šetnja uz rijeku odvela dalje do parka iz kojeg pogled pada na industrijska postrojenja u predgrađu, podsjetnik na slavnija vremena domaće proizvodnje. Mogli bismo po povratku za praktičnu uspomenu kupiti bluzu ili košulju „Made by Orljava“, lokalna tvrtka kvalitetnog tekstila.

Na klupi pod krošnjama drveća, sam u parku sjedi Nikola Tesla, baš kao što je to rado činio pred kraj svog života kada je hranio golubove u njujorškim parkovima. Tesla je ovjekovječen baš ovdje povodom stote obljetnice elektrifikacije Požege.

Kad smo kod usamljenika i ptica, baš je Požežane ovih dana dočekao neobičan prizor na parkingu trgovačkog centra: roda koja sama šeće cestom. Zabrinuti, odmah su reagirali a iz azila su poručili da rodi treba dati mira dok hoda, te da će intervenirati ako uoče da je odlučila prezimiti zbog bolesti ili nemoći. Pa eto, da se ne iznenadite, ima i takvih prizora.

Požega, stol po stol

Ne lažu ni selo ni ljudi, kad nam kažu da je ovdje rođen i glazbenik Boris Ćiro Gašparac. Prije nekoliko godina podijelio nam je svoj recept za prepoznavanje dobrog štimunga za dobru pjesmu, a prilično je jednostavan: "Kad vidiš da si narod malo popije…"

Logično, zaputili smo se stoga u restoran (ujedno i kuću za odmor) podno vinograda, Zlatni lug, koji nas je pak dočekao Dominkovićevim stihovima: Ovdje mnogi došli, ovdje ostali, i Slavonci postepeno postali. Zvuči obećavajuće. Na meniju: slavonski doručak, kulen, pečenja, biftek, fiš paprikaš, smuđ, šaran, pastrva, požeški vinogradarski ćevap, štrudle, palačinke… A u podrumu još čeka vinoteka na degustaciju!

No, poželite li nešto bržu hranu poput burgera ili pilećih krilaca, bez dvojbe vam savjetujemo Funky Food bar kraj Veleučilišta. Ono po čemu su posebni jest njihov specijalitet – (vjerojatno) najljući burger u Hrvatskoj! Svom umaku tepaju da je "zlo", a za hrabre gastro vojnike imaju i poseban izazov (besplatno savjetujemo da ga nazovu izaZLOv): Tko uspije pojesti cijeli famozni Toxic Burger u 15 minuta, te izdrži bez konzumacije tekućine 5 minuta kasnije – ne treba ga platiti, dobiva i pola litre mlijeka, a njegova slika ide na Toxic Wall slavnih. Dobili su i "paprenu" reklamu na društvenim mrežama kad je jedna korisnica upitala za preporuku ugradnje filera u usne, a druga joj odgovorila: "Funky Food Požega – probaš Toxic burger i 10 dana imaš natečene usne". Voila – prirodno je najljepše!

Kad smo kod prirodnog: priroda kao najzdravija teretana

Već tradicionalno, svaki put kad opustošimo lokalne kuhinje panično razmišljamo gdje ispucati kalorije i što se nudi od aktivnosti u okolici. U toplije dane, ili možda baš u hladnije – da se ugrijemo, postoji pregršt mogućnosti za aktivni odmor. Od planinarenja (na primjerice Park prirode Papuk) i bicikliranja pa sve do plivanja u gradskim bazenima i letenja (letački klub Bumbar).

Krenete li iz Požege na sjever, prema Parku prirode Papuk, možete zastati u mjestu Trenkovo i posjetiti napušteni dvorac koji čuva uspomenu na opakog europskog ratnika, baruna Trenka.

Na pola puta između Požege i Trenkova nalazi se i popularna "krčma" Stari fenjeri. Tradicionalno uređenje, imanje usred zelenila okruženo biciklističkim stazama i poznata vesela slavonska atmosfera sigurno će vam ostaviti dobar "aftertaste" od posjete Zlatnoj dolini.

Znamo da smo rekli da idemo u rekreaciju, ali ne možemo ga ne spomenuti kao još jednu opciju - naročito za ljubitelje kalifornijske i potočne pastrve. Uostalom, ljubav ide kroz želudac, pa ćemo se za kraj pozdraviti vicem koji dočarava neodoljivost domaće kuhinje i veseli duh slavonskih krajeva.

Otišao Slavonac liječniku - ovaj gleda nalaze i krvnu sliku, pa zaključuje: "Slaninu, vino i jaja zaboravite. Rakiju ni pomisliti. Izbacite slano i ljuto iz prehr…", kad u tom trenutku Slavonac naprasno ustaje, skuplja papire i grabi kvaku na vratima. "Kuda ćete?", zbunjeno će doktor. Slavonac se okrene: "Doma! Vratit ću se kad ne budete tako živčani."

 

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju