Opći podaci
Park prirode Papuk smjestio se u gorskim šumskim predjelima planine Papuk. Zbog vrijednog geološkog nasljeđa 2007. godine postao je dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova, a samim time i prvi geopark u Hrvatskoj. Zbog svojih geomorfoloških, klimatskih i vegetacijskih karakteristika Park prirode Papuk odlično je prirodne stanište za brojne biljne i životinjske vrste.
Park je površine 336 kilometara kvadratnih i rasprostire se preko Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Najviši vrhovi Parka su Papuk sa 953 metara nadmorske visine i Ivačka glava sa 913 metara nadmorske visine.
Kada posjetiti?
Park prirode Papuk pruža velike mogućnosti rekreacije i savršeno je mjesto za aktivan odmor. Zbog svojih karakteristika pogodan je za posjet tijekom svih godišnjih doba. Ljeti je park idealan za one koji se vole kupati pošto se unutar parka nalaze bazeni u Velikoj i Orahovačko jezero koji su ljeti izvrsna mjesta za osvježavanje i kupanje.
Ako ste se namjerili na planinarenje ili šetnju kroz park svakako bi bilo dobro da ranije provjerite vremensku prognozu te sukladno njoj prilagodite svoj izlet u park. Centar za posjetitelje nalazi se u Velikoj, koji je ujedno i glavni ulaz u Park prirode. Ulaznice se kupuju u Centru za posjetitelje po cijeni od 20 do 25 kuna.
Što vidjeti?
Na prostoru Parka nalaze se nekoliko područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti od ostalih dijelova parka. Zbog svojih neuobičajenih značajki koje ih manifestiraju jedinstvene u području, regiji ili čak šire dobili su poseban status.
Jankovac je zaštićena Park – šuma zbog izuzetnih prirodnih ljepota, a u njoj je izgrađena 'Grofova poučna staza' koja prolazi najljepšim dijelovima Park šume. Rupnica se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Parka kraj mjesta Voćin, a riječ je o jedinstvenom geološkom spomeniku prirode. Kao rezervat šumske vegetacije, na površini od 8 hektara, zaštićen je dio pod nazivom Sekulnička planina. Riječ je o 150 godina staroj šumi bukve i jele.
U Parku prirode Papuk još su posebno zaštićeni Stari hrastovi i staništa tise kao posebni spomenici prirode. Starost hrastova procjenjuje se da je između 400 i 500 godina, a tise, koje su se nekada rasprostranjivale po cijelom Papuku, danas rastu samo na 0,72 ha površine.
Park prirode Papuk poznat je i kao bogato nalazište arheoloških lokaliteta i spomenika kulturno – povijesne baštine koji ukazuju na kontinuitet naseljavanja ovih prostora još od mlađeg kamenog doba.
Što raditi?
Planinarenje, šetnja, biciklizam neke su od osnovnih aktivnosti koje svakodnevno privlače zaljubljenike u prirodu. Brojne planinarske staze omogućuju posjetiteljima šetnju slikovitom prirodom koja je privlačna u svako godišnje doba. Ljeti je park idealno mjesto za one koji žele pobjeći od užarenog gradskog betona i osvježiti se u hladovini šume i bazenima s termalnom vodom ili u Orahovičkom jezeru.
Iako park nema uređenih staza za skijanje, zaljubljenici u snijeg zimi mogu pronaći nekoliko mjesta na kojima mogu uživati u zimskim aktivnostima, sanjkanju ili samo u šetnji. Svi zaljubljenici u penjanje po stijenama rado dolaze u Park prirode Papuk zbog penjališta Sokoline koje omogućuje bavljenje sportskim penjanjem.
Kako doći?
Do Parka prirode Papuk može se doći kroz nekoliko karakterističnih ulaza. Bilo da dolazite automobilom, autobusom, kamperom, motociklom ili pješice ući u Park možete sa sjeverne strane gdje postoje tri važnija ulaza – Voćin, Slatinski Drenovac i Orahovica, te s južne strane gdje je najznačajniji ulaz onaj u mjestu Velika.
Na području Virovitičko-podravske županije postavljena je smeđa signalizacija duž Podravske magistrale koja vas usmjerava prema navedenim ulazima. Ako dolazite autocestom Ivanja Reka – Lipovac iz smjera Zagreba izlazite na izlazu Nova Gradiška odakle preko Požege dolazite u Veliku. Ako dolazite iz pravca Vinkovaca izlazite na izlazu Lužani pa preko Pleternice dolazite u Veliku.
Što odjenuti i obući?
Ovisno o tome koju vrstu aktivnosti ste odabrali tome biste trebali prilagoditi svoj tip odjeće i obuće. Tako ako idete samo na osvježavanje i kupanje gležnjače vam neće biti potrebne, no ako idete na planinarenje i pješačenje onda su vam čvrste i nepropusne gležnjače neophodne.
Kako to zna biti čest slučaj nikako se nemojte upuštati u planinarenje i pješačenje u platnenoj obući ili japankama. Kako je riječ o planini tako se i vremenski uvjeti jako brzo mijenjaju stoga se najbolje odjenuti slojevito ili pak u ruksaku ponijeti nekoliko komada odjeće više.
Kako se ponašati?
Kako je područje Parka prirode Papuk zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode svi posjetitelji obavezni su se pridržavati pravila ponašanja i surađivati s osobljem Parka, a sve kako bi se očuvale izvorne biološke, geološke i kulturne vrijednosti zaštićenog prostora. Stoga nikako ne smijete oštećivati drveće, grmlje ili trgati cvijeće i ostalo bilje.
Ne smijete uznemiravati, hvatati, loviti ili ubijati životinje ili uništavati njihova gnijezda i staništa. Zabranjeno je logorovanje i paljenje vatre i ognjišta, osim na za to predviđenim mjestima, a otpatke je potrebno odlagati na za to predviđena mjesta. Zabranjeno je zagađivanje vodotoka i kupanje u jezerima. Obavezno je kretanje po naznačenim stazama, a ljubimci uvijek moraju biti na povodcu.
Gdje prespavati?
Unutar samog Parka postoje dva prenoćišta. Jedno od njih je restoran Mališčak koji u sklopu restorana ima nekoliko soba koje možete iznajmiti za prenoćiti. Restoran Mališčak nalazi se na južnim obroncima planine Papuk u mjestu Velika. Drugi smještaj unutar samog parka je u planinarskom domu Jankovac. Sam planinarski dom smješten je u samom srcu Parka, otvoren je svakodnevno a raspolaže sa čak 64 ležaja.
Gdje i što jesti?
Navedeni restoran Mališčak i planinarski dom Jankovac raspolažu vlastitom kuhinjom u kojoj, za svoje posjetitelje, spremaju lokalne specijalitete od divljači ili jela od svježe pastrve. No kako se nalazite unutar šume najbolje bi bilo da sa sobom ponesete nešto za pojesti pošto nikada ne znate koliko će vam vremena trebati da dođete do prvog restorana. Isto tako dobro bi bilo da sa sobom uvijek imate nekoliko bočica vode kako vam se ne bi dogodila da negdje na pola puta ostanete bez nje.
