Odmah na početku riješimo pitanje – što je enklava? Najjednostavniji opis bi bio kako se radi nekom teritoriju, regiji ili čak državi, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem i državom. Sad kad znate što je enklava, predstaviti ćemo vam neke, za koje moguće je, pojma nemate kako je riječ o enklavama.

Kalinjingrad, Rusija

Ovaj grad mnogima je još uvijek najpoznatiji po tome što je u njemu počela srebrna hrvatska bajka na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018, pobjedom nad Nigerijom. Kako je posjet Rusiji uvijek dobra ideja, ne možete faliti ni s posjetom ovom gradu, a iako vrijede sva pravila kao i u majci Rusiji, ipak ćete se osjećati ponešto drugačije, s obzirom da se nalazite u sendviču između Poljske i Litve na Baltičkom moru.

Kalinjingrad - 4 Kalinjingrad - 4 (Foto: Getty Images)

Grad je nekad bio dio Istočne Pruske, zatim Njemačke, te je nosio ime Konigsberg. No, nakon 2. svjetskog rata, Staljin je iz grada i okolice protjerao sve Nijemce i nazvao ga prema revolucionaru Kalininu. Sam grad broji oko pola milijuna stanovnika, a cijela kalinjingradska oblast, razvučena na 15 tisuća metara kvadratnih – milijun. U samom gradu zbog povijesnih razloga divit ćete se različitim arhitektonskim stilovima, dok ćete u oblasti guštati u pješačkim stazama, baltičkim resortima...

Aljaska, SAD

Dolazimo i do 49. američke savezne države, koja se smjestila na samom sjeverozapadu sjevernoameričkog kontinenta. Radi se o najvećoj enklavi na svijetu, koja je nekad bila u ruskom vlasništvu (od 1744. do 1867. kad su je kupili Amerikanci). Pa iako je zadnjih desetljeća od divljine i pustoši postala moderna i obogaćena infrastrukturom, i dalje je riječ o državi koja je dobrim dijelom neistražena i u koju svaki avanturist jedva čeka otići. Ljeti je ovdje moguće uživanje u nebrojenim aktivnostima, kao što su vožnja kajakom, rafting, kampiranje, planinarenje... S druge strane, oni hrabri koji posjete zemlju u hladnijim mjesecima mogu se provozati saonicama koje vuku psi ili naučiti pecati u ledu.

Francuska Gvajana, Francuska

Smještena između Brazila i Surinama u Južnoj Americi, malo tko bi pomislio da je Francuska Gvajana još uvijek francuski teritorij. Ovaj prekomorski posjed koju od matice zemlje dijeli ocean, dobrim je dijelom i nezavisna, a danas najveće prihode ostvaruje zahvaljujući turizmu. Taj turizam odnosi se, na vjerovali ili ne i svemirski turizam, s obzirom kako se odavde lansiraju rakete za put u svemir.

Enklave - 2 Enklave - 2 (Foto: Getty Images)

Prebacimo se malo i na „mračni“ turizam. Druga stvar koju turisti rado posjećuju je Vražji otok, gdje su nekad kroz povijest bili smješteni zatvorenici. Tko nije, neka svakako pogleda film Papillon, ali onaj iz 1973. s Dustinom Hoffmanom i Steveom Mcqueenom, ne remake od prije tri godine, jer su u njemu vjerno dočarani životi zatvorenika na otoku.

Baarle – Herog, Belgija

Riječ je o vjerojatno najsloženijoj enklavi na svijetu. Gledajući mapu, čini se kako se teritorij u cijelosti nalazi u Nizozemskoj, no on u stvari pripada Belgiji. Stvar tu nije gotova, jer se ne radi o jednom komadu zemlje, već o preko 20 zasebnih, koji su svi međusobno nepovezani.

Ove zbunjujuće granice nastale su davnih dana, točnije, dogovorom srednjovjekovnih vojvoda koji su svojevoljno podijelili zemlju. Tako je došlo do granica za koje se može reći kako su sve osim jasne, s obzirom da neke doslovno probijaju kuće i tvrtke, a dvorišta dijele na pola. I belgijska i nizozemska strana imaju gradonačelnika, policiju, a ljudi na ovom neobičnom teritoriju plaćaju porez ovisno o tome na čijem se dijelu nalaze ulazna vrata! Također, super je što su i neki restorani podijeljeni, pa doslovno istodobno možete ručati u obje zemlje. Ludilo!

Enklave - 1 Enklave - 1 (Foto: Getty Images)

Nahičevanska Autonomna Republika, Azerbajdžan

I dok sam posjet Azerbajdžanu još uvijek zvuči egzotično i prilično unikatno, što tek reći za Nahičevansku Republiku? Smjestila se između Turske, Armenije i Irana, na spornom teritoriju koji je postao enklava nakon azerbajdžansko – armenskog rata 1994. godine.

I sad, pitate se, zašto ovdje uopće dolaziti? Jednostavno, na ovom dijelu još su vidljivi ostaci mnogih starih kultura, te ćete naići na stotine džamija, grobnica i tvrđava. Ovdje se nalaze i brojni izvori mineralne vode koji opskrbljuju azerbajdžansko tržište, a u svakom slučaju, ako odlučite dođi u posjet ovdje, nemojte nikako preko – Armenije. Potražite kartu iz Bakua ili Istanbula, jer su to jedine zemlje iz kojih je moguće doći u enklavu.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju