Dobrodošli u Dresden! Grad na predivnoj Elbi, čija vas vizura s povijesnim crkvama i monumentalnim dvorcima nadvijenim nad spomenutu rijeku osvaja već na prvi pogled, tjera da istražite grad i da zaključite kako je to mjesto kakvo niste nigdje ni približno vidjeli. A ovaj istočnonjemački grad stvarno je jedinstven. I zbog povijesti, ali i zbog stila života, te zbog ciljeva kojima teži…
Nekadašnji dom Augusta Jakog, kneza Saske i dva puta izabranog kralja Poljske, i danas živi „pod njegovim utjecajem“. Jer je ovaj bonvivan, veliki ljubitelj umjetnosti i lova, ali i žena (u tolikoj mjeri da se smatra kako je imao nešto manje od 400 djece, priznao ih je tek šačicu) „izgradio pola“ Dresdena. U vašem lutanju gradom sigurno ćete nabasati na dvorce i građevine koje su izgrađene u doba velikog Augusta, a ako i niste od takvih razgledavanja preporučujemo da ovog puta promijenite naviku jer se isplati uči malo dublje u život ovog jako imućnog „celebrityja“ koji je živio na prijelazu 17. u 18. stoljeće.
Dresden - 2 (Foto: Srđan Brajković)
Sve što je August zajedno sa Sasima gradio, saveznici su na samom završetku Drugog svjetskog rata sravnili sa zemljom. U dva dana nestao je gotovo cijeli Dresden (od 13. do 15. veljače 1945.) u bombardiranju toliko snažnom da su mnogi prozvali ovaj biser na Elbi – najbombardiranijim gradom u Europi.
Dresden - 16 (Foto: Srđan Brajković)
Zbog prikaza moći ili da napakoste Rusima koji su napredovali prema tom dijelu Njemačke, možda i da potroše tih 2500 tona bombi ili da pokažu Augustu tko je zapravo jači, Amerikanci i Britanci napravili su nezamislivo krvoproliće u gradu koji nije imao nikakva vojna postrojenja ili vojnu važnost i bespotrebno uništili prekrasan grad te života lišili gotovo 25 tisuća ljudi (prema najnovijim neovisnim istraživanjima) i to uglavnom žene i djecu. Ali nećemo više o crnim stvarima ni o tome kakav efekt ima 2500 tisuće tona raznih eksplozivnih naprava na sav život koji se nalazi ispod hrabrih limenih ptica i njihovih pilota i zapovjednika, ali preporučujemo da sami istražite kako se takve grozne stvari ne bi zaboravile niti ponovile.
A građani Dresdena sigurno nisu zaboravili, ali nisu ni ostali u prošlosti već velikim koracima grabe dalje pa će se tako rado pohvaliti kako svaki drugi mikročip u Europi dolazi iz Dresdena ili kako su se prijavili za Europsku prijestolnicu kulture 2025. godine. Da ne zaborave strahote koje su se dogodile na samom kraju Velikog rata sve stare građevine, koje su uspjeli obnoviti donacijama iz cijelog svijeta (uključujući Ameriku i Veliku Britaniju), tamo gdje su mogli, koristili su kamenje, cigle, ukrase i ostale materijale razrušenih starina koje ćete i danas u povijesnim zgradama bez problema uočiti. Rusi s druge strane, pod čijom je vlašću grad bio otprilike 45 godina nisu imali apsolutnu želju sačuvati baš cijelu baštinu i nastaviti tradiciju Dresdena pa su do 1989. u povijesnom centru nicale zgrade inspirirane umjerenim socrealizmom.
Dresden - 4 (Foto: Guliver/Thinkstock)
I to je sve Dresden danas, a čini se da je i u Dresdenu sve što čovjeku treba isto danas. To je „proturječan“ grad bogate povijesti i čini se odlične budućnosti. U starom dijelu grada možete iščitati sva povijesna razdoblja koja su se smijenila u tih najvažnijih tristotinjak godina, a izvan njega možete uživati u njemačkom pogledu na život i kvaliteti življenja.
Gdje noćiti?
Za vrijeme posjeta Dresdenu bili smo smješteni malo izvan centra grada, recimo na 20 minuta vožnje tramvajem ili koju minutu više. Međutim, to nam nije predstavljalo nikakav problem jer tramvaji često voze te bez ikakvih zastoja jer su njihove trase puno „čišće“ od ostalog prometa, za razliku od npr. Zagreba. Isto tako busevi odlično nadopunjuju tramvaje, posebno u sitnim noćnim satima kada nema puno prometa na cestama, tako da je naš prijedlog da ne tražite pod svaku cijenu smještaj u centru jer biste mogli puno više platiti, za realno gotovo nikakvu prednost. Dresden je ionako grad koji leži na neuobičajeno velikoj površini na broj stanovnika pa, osim zujanja po centru, vjerojatno ćete morati uskočiti u koji tramvaj, bus ili vlak.
Dresden - 2 (Foto: Guliver/Thinkstock)
Što kupiti?
Saska nije u svjetskim razmjerima najpoznatija vinska regija, niti imaju kapaciteta da zadovolje potrebe izvoza. Baš zato kad se nađete u Dresdenu iskoristite priliku i kupite bocu nekog biodinamičkog regionalnog bijelog vina. Naša preporuka su vina vinarija Schloss Wackerbarth ili Hoflössnitz.
Smirujuća terasa vinarije Hoflössnitz (Foto: Srđan Brajković)
Gdje jesti?
Ako želite biti u dresdenskoj žiži odaberite Neustadt kao vašu bazu jer taj dio grada vrvi kafićima, restoranima, galerijama i punim ulicama, za razliku od starog dijela grada u kojem je život više laganini. Da ne dobijete krivi dojam, moramo naglasiti kako je i u starom dijelu grada, koji je primamljiviji većini turista, imate gdje jesti i uživati, ali u Neustadtu se osjeti život ulice, pogotovo u večernjim satima. Zato je naša preporuka da otiđete u bilo koji bar ili restoran u Neustadtu koji su „okupirali“ mladi tetovirani Nijemci i pridružite im se u isprobavanju delicija koje su hit tog mjeseca.
Dresden Neustadt - 1 (Foto: Cristian Sallai)
Što posjetiti?
Jedan dan odvojite samo za istraživanje užeg centra grada, a navečer se uputite prema Neustadtu. Predlažemo i izlete u prekrasni dvorac Moritzburg kojeg je August Jaki sagradio na otočiću usred još ljepšeg jezera i prirode u istoimenom gradu. Kad ste već u Moritzburgu, prošetajte deset minuta do obližnje željezničke postaje na kojoj će vas čekati neobični vlak. Ne zbog toga što je manjih dimenzija ili što je baš vintage, nego što u njemu možete kušati saska vina dok uživate u stvarno prekrasnoj prirodi. I još jedan hint – Berlin i Prag nisu daleko pa možda ih uklopite u svoj raspored putovanja?
Moritzburg (Foto: Srđan Brajković)
U vidu imajte još Veliki vrt u predjelu Blasewitz (nešto ala Maksimir u Zagrebu), Njemački muzej higijene (preporuka za odrasle i djecu) koji zapravo i nema veze s higijenom, ali daje uvid u ono što je i što bi čovjek mogao i trebao biti. Ako imate više vremena obavezno se uputite na Biciklističku rutu Elbe ili barem dresdenski dio nje, koja počinje kraj Praga i preko brojnih gradova, i Dresdena isto, i prirodnih ljepota završava na dalekom sjeveru Njemačke.
Goran kontra vjetra u Africi: "Napuštam prljavštinu i tugu i krećem prema onom što sam tražio i dugo sanjao"
+8