Kefir postoji od davnina, a smatra se da su ga otkrila muslimanska plemena na sjevernom Kavkazu. Iako je u pogledu prehrane, prema nekim stručnjacima i puno jači i bolji od svog razvikanijeg brata - jogurta. On jača imunitet, smanjuje upale, ublažava simptome netolerancije na laktozu, a sadrži i više korisnih bakterija za probavu. Kulturu kefira zovu i tibetanska gljiva i kefirne gljivice, a zrnca kefira su prirodni starter za pripremu tog napitka. Struktura kefirnog zrna zapravo predstavlja simbiozu između velikog broja dobrih, mlječnokiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca su od meke, bjelkaste želatinozne biološke mase koja podsjeća na čestice kuhane cvjetače. Kefirno je zrno po sastavu mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida.

Kefir nastaje kombinacijom kefirnih zrnaca i mlijeka. Iako je mliječni proizvod, ublažava simptome nekoliko probavnih problema: netolerancije na laktozu, sindrom iritabilnog crijeva, celijakija. Nutricionisti vjeruju da je kefir praktički čudo, i da ga se mora uvrstiti u dnevni raspored, pa bi u tu svrhu bilo najbolje umiješati ga jutrom u žitarice, ili ga popiti kao međuobrok između ručka i večere. I da spomenemo još jednom – sjajan antimamurluk, ako ne podnosite sirutku…

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju