Galerija
Ulcinj je jedno od najstarijih naselja na Jadranu, starije od dvije i pol tisuća godina, Njegov se nastanak veže uz ilirska plemena u antičko doba, a kroz stoljeća je mijenjao ime, vladare i identitet. Jedina je nepromijenjena ostala njegova strateška važnost na prometnim pomorskim rutama.
Upravo taj položaj učinio ga je poželjnim mnogima. Njeme su nakon Ilira upravljali Rimljani, Bizant, srednjovjekovni vladari Zete i Srbije, Mlečani i Osmanlije. Svaka je epoha ostavila trag, ali nijedna nije toliko snažno obilježila njegovu reputaciju kao razdoblje gusara.
Gusarski Ulcinj, Cervantesov Ulcinj
Od kasnog srednjeg vijeka pa sve do 18. stoljeća Ulcinj je bio jedno od najpoznatijih gusarskih uporišta na Jadranu. U grad su naseljeni gusari iz različitih dijelova Mediterana, osobito iz sjeverne Afrike, i pretvorili ga u bazu iz koje su kontrolirali trgovačke putove. Njihove akcije bile su dobro isplanirane i sustavne, a mete su im bili trgovački brodovi, obalne vile i manje luke, ulavnom one na talijanskoj obali.
Osim pljačke, važan dio gusarske djelatnosti bila je trgovina ljudima. Ulcinj je u jednom razdoblju postao jedno od značajnijih mjesta otkupa robova na ovom dijelu Mediterana. Zarobljenici su često dovođeni iz Italije i Dalmacije, a obitelji su mogle otkupiti njihovu slobodu, što pokazuje da je riječ bila o organiziranom sustavu, a ne o stihijskom nasilju.
U lokalnim predajama i danas žive priče o gusarskim vođama i njihovim pothvatima, ali i o neobičnim sudbinama zarobljenika. Najpoznatija je ona vezana uz Cervantesa, koji, navodno, nije ovdje samo bio zatočen, nego je i napisao "Don Quijotea". Za one koji ne vjeruju možda je najbolji dokaz Cervantesova Dulcinea - nekadašnje ime Ulcinja bilo je Dulcinium.
Kameni svjedci burne prošlosti
Najbolje mjesto za razumijevanje slojevite povijesti Ulcinja njegov je Stari grad. Smješten na uzvisini iznad mora i opasan snažnim zidinama, djeluje poput zasebnog svijeta u kojem se isprepliću različite epohe. Njegove uske, nepravilne kamene ulice koje se često otvaraju prema malim trgovima otkrivaju još uvijek čudesno žive tragove života kroz stoljeća.
Jedno od najzanimljivijih mjesta je Trg robova, tržnica na koju su se nekada dovodili zarobljenici, a danas se ondje nalazi i muzejski kompleks koji kroz arheološke i etnografske zbirke prikazuje razvoj grada, od ilirskih i antičkih vremena do osmanskog razdoblja.
U Starom gradu nalaze se i ostaci nekadašnjih rezidencija lokalnih vladara i upravitelja, što svjedoči o njegovoj političkoj važnosti u srednjem vijeku. Izvan zidina nastavlja se priča o kulturnim slojevima grada kroz crkve i džamije koje odražavaju promjene vlasti, država i religija.
Kako doći i gdje odsjesti i što jesti?
U Ulcinj ćete cestom iz Podgorice stići za otpriulike sat i pol, iz Bara za niti pola sata, a iz Dubrovnika za nešto manje od četiri sata. Dugu vožnju nadoknadit će vam atraktivni prizori divlje obale južnog Jadrana. Što se smještaja tiče, Ulcinj nudi širok raspon mogućnosti za svaki ukus i svaki džep.
Ljeti se pretvara u turističku meku poznatu prije svega po pješčanim plažama. Najživlja je Mala plaža, odmah ispod Starog grada, dok se malo dalje nalazi Velika plaža - zapravo, ispravnije je reći “proteže” jer radi se o impresivnih trinaest kilometara sitnog pijeska.
Večernji život koncentriran je uz obalu i na Velikoj plaži, gdje se brojni ugostiteljski objekti pretvaraju u noćne klubove. Ulcinjska kuhinja spoj je mediteranskih i balkanskih utjecaja. U ponudi dominiraju riba i plodovi mora, ali i mesna jela i lokalni proizvodi - sirevi, masline i svježe povrća. Ovdje gladni ne možete ostati – ni hrane, ni doživljaja i gušta.
