Unatoč svim promjenama, Cvjetni trg jedno je od najdražih mjesta Zagrepčana i njihovih gostiju za kavu u bilo koje doba dana. To je mjesto na kojem ćete sresti prijatelje i poznanike koje dugo vremena niste vidjeli, mjesto na kojem ćete uvijek naići na neko događanje ili festival ili se zaputiti kako bi podržali neku akciju ili prosvjed. Trg Petra Preradovića, kako se zapravo službeno zove, ima bogatu povijest pa je vrijeme da o njoj malo više toga i ispričamo.
Iako moderna povijest danas mnogima najdražeg zagrebačkog trga počinje pred kraj 19. stoljeća, točnije 1897. godine, možemo reći kako je preteča onog što danas znamo pod nazivom Cvjetni nastala mnogo ranije.
Naime, povijest nas vodi sve do 14. stoljeća i izgradnje crkve sv. Margarete, kraj koje se održavao sajam, ali se nekad nalazilo i groblje. Crkva je nakon četiri stoljeća prodana grčkoj vjerskoj općini, a uskoro mijenja ime u crkva sv. Preobraženja Gospodnjeg. 1866. se ruši i na istom mjestu izgrađuje nova, prema zamislima arhitekta Franje Kleina. Ista crkva nalazi se tu i dan danas, s tim da ju je u međuvremenu triput restaurirao slavni Herman Bolle, koji je Zagrebu zbilja ostavio more arhitektonskih remek djela, od kojih su najpoznatija zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Mirogoj (ne cijeli, ali slavne arkade potpisuje upravo Bolle).
Ipak, kao što smo rekli, povijest Cvjetnog kakvog znamo započinje krajem pretprošlog stoljeća, kad se kreće s rušenjem kuća na srednjovjekovnom trgu sv. Margarete. Uskoro trg dobiva naziv koji nosi i sad (mada će spomenik velikom pjesniku biti postavljen tek 50-ak godina kasnije), a započinje se i s izgradnjom zgrada koje i još dan danas krase trg. Jedna od najznačajnijih bila je palača Prve hrvatske štedionice, nakon koje se grade i druge, a konačan oblik trg dobiva 30-ih godina prošlog stoljeća.
Dobivanjem konačne vizure postao je važan dio grada, a sve do sredine 80-ih trgom se odvijao i promet te se na njemu nalazilo stajalište za taksiste. S obzirom na to da je tamo bilo i Kino Zagreb, a tada se tražila karta više, šverceri ulaznicama bili su neizostavan dio trga.
Prvu terasu (a danas ih je teško izbrojati), na trgu je imala pizzeria Zadar (danas se tamo nalazi Vip Caffe), a s vremenom je trg postao mjesto brojnih kafića i lokala. I danas se ovdje nalaze kućice sa cvijećem, koje su bile i ostale prepoznatljiv simbol Preradovićevog trga.
Prvu veliku rekonstrukciju trg je doživio sredinom 90-ih, kad su s njega posjećena popularna stabla te je potpuno promijenjen pločnik. Unatoč glasnim negodovanjima i prikupljanju peticije da se trg ne mijenja na taj način, ipak je ubrzo promijenio vizuru. Drugu značajnu promjenu, gdje je bilo mnogo više prosvjedovanja, trg je doživio prije nekoliko godina, kad su razni aktivisti htjeli spriječiti otvaranje Centra Cvjetno i pripadajuće garaže Tomislava Horvatinčića, u čemu, također, nisu uspjeli.
Unatoč bunjenu i tvrdnjama nekih kako trg danas nema dušu, s tim se teško složiti. I dalje je pun, životan, kafići i terase su na sve strane, a u toplije dane subotnje špice naći mjesto za popiti kavu na njemu prava je lutrija.
Očito, kako god izgledao i koliko se vremenom mijenjao, Cvjetni trg je s vremenom postao mjesto drago svima, pa kakve god vizualne promjene ga snašle.
