Mnogima najdraža europska zabava danas ima svoj godišnji vrhunac. Eurovizija. Uz nju smo odrastali, a brojnim poznatim glazbenicima ona je bila odskočna daska u karijeri. Koji su to glazbenici i koje još zanimljivosti možda niste znali o Euroviziji, saznajte sada:
1. Razveseliti i ujediniti Europu nakon Drugog svjetskog rata – pjesmom
Eurovizija se možda čini kao benigni događaj koji neke jednom godišnje odmori svojim šljokicama, kostimima i lakim notama, no zapravo je „porođen“ s političkom agendom. Agenda je bila ujediniti postratnu Europu.
Počelo je s talijanskim glazbenim festivalom u Sanremu, nastavilo se kao zabava za uglavnom zapadne europske države, a s vremenom proširilo na sjever, Jugoslaviju, i potom cijelu Europu – naročito nakon pada Berlinskog zida i završetka Hladnog rata kada su se priključile i zemlje Istočnog bloka. Čovjek bi logički pomislio da je natjecanje ograničeno samo na Europu, no do sad su sudjelovale i neke druge zemlje: Izrael, Turska, Maroko, Australija…
2. Jednom su na Euroviziji pobijedile četiri zemlje istovremeno
Pomalo neobična situacija na Euroviziji u Madridu 1969. godine. Od 16 zemalja koje su tada sudjelovale u natjecanju (i Jugoslavija je bila među njima), po prvi put u povijesti pobijedile su čak četiri. Bile su to Ujedinjeno Kraljevstvo (pjesma „Boom Bang-a-Bang“), Španjolska („Vivo cantando“), Nizozemska („De troubadour“) i Francuska („Un jour, un enfant“). Sve su osvojile po 18 bodova i u tom kaosu nije bilo dovoljno medalja za sve. Ali, bar je bez svađe dogovoreno da će iduća Eurovizija biti održana u Amsterdamu.
3. Država koja je najviše i najmanje puta pobijedila na Euroviziji
Jedno od najčešćih pitanja vezanih za Euroviziju jest tko je odnio najviše pobjeda. To bi bila Irska, koja je čak sedam puta pobijedila. Osim toga, njihov glazbenik Johnny Logan dvaput ih je predstavljao na Euroviziji i dvaput pobijedio. Irsku slijedi Švedska sa šest pobjeda.
Kada bismo htjeli vidjeti koja država je najmanje pobjeđivala, iznenadili bismo se „konkurencijom“: Malta, Cipar, Island, Poljska, Rumunjska, Albanija, Bugarska, Češka, Slovenija… i Hrvatska. A na zadnjem mjestu najčešće je završavala Norveška – čak 11 puta. Možda im to lakše pada s obzirom da ih u nesretnoj statistici prate susjedi Finci. U društvu bol lakše prolazi.
4. Još nekoliko rekordera…
Najkraća pjesma izvedena na Euroviziji trajala je svega minutu i 27 sekundi: bila je to pjesma „Aina mun pitaa“, finskog punk rock benda Pertti Kurikan Nimipaivat. Dulje ime benda od same pjesme! S druge strane, najdulja pjesma bila je talijanska „Corde Della Mia Chittara“ izvođača Nunzio Galloa. Trajala je 5 minuta i 9 sekundi.
5. Biti domaćin Eurovizije znači dobru priliku za promociju turizma
Natjecanje na Euroviziji nije samo prilika za izvođača da se probije na glazbenoj sceni i predstavi svoju zemlju na najbolji način. Ono je također prilika za državu koja pobjedi da kao domaćin iduće Eurovizije privuče što više posjetioca: gostiju, novinara, snimatelja… Do sada je najveću arenu za Euroviziju omogućila Danska sa stadionom Parken u Kopenhagenu, dok je najmanja bila irska Green Glens Arena devedesetih.
6. Kič i političke kontroverze – ništa bez malo toga
Kada bi netko komentirao da je Eurovizija postala kič, teško da bi time uvrijedio njene fanove. Mnogi ju vole baš zbog tog trash duha devedesetih. No, kada se na pozornicu uplete politika, onda gunđanje već postaje glasnije. Eurovizija je već dugo na meti kritika zbog neobjektivnog ocjenjivanja i pritom ne mislimo da susjedsko poklanjanje bodova. Ponekad bi natjecatelji koristili pjesme kao političke poruke, provocirajući se međusobno (Armenija i Azerbajdžan, Rusija i Ukrajina). A događalo se i da u arapskim zemljama „slučajno“ zaborave prenijeti nastup izraelskih izvođača.
Problem nastaje kada se politika odrazi i na davanje bodova, pri čemu u drugi plan padaju kvaliteta pjesme i izvedbe, a sukobi se prelamaju preko predstavnika i njihove glazbe.
7. Najuspješniji glazbenici i oni koji su to tek postali
Mnogima je Eurovizija poslužila kao odskočna daska u međunarodnoj karijeri. To su možda najbolje pokazali prošlogodišnji pobjednici iz talijanskog benda Maneskin, a mnogo prije njih to su potvrdili ABBA, Julio Iglesias i Celine Dion (da, prije Titanica predstavljala je Švicarsku na Euroviziji). Možda najpoznatija pjesma koja je ikad zabljesnula na Euroviziji a potom i u svijetu jest Euphoria u izvedbi švedske pjevačice Loreen (čak 18 zemalja joj je dalo maksimalnih 12 bodova, što je bio rekord). Na pozornici su se našle i neke zvijezde koje su prethodno ostvarile velik međunarodni uspjeh, poput Ruskinja iz t.A.T.u., američkog repera Flo Rida ili Gorana Bregovića. Dakle, mjesta ima za sve!
Gdje se kupaš? Top-lista europskih zemalja s najčišćom vodom
