Mnoge stvari kojima se i danas služimo uzimamo zdravo za gotovo te se više i ne pitamo "Hej, kako je ovo nastalo?" E, pa, jako velik dio tih stvari nastao je još u starom Rimu, a ovo su samo neki od njih, na kojima i dandanas možemo biti zahvalni...

Knjige

Iako se pisalo i prije Rima, knjige kakve danas poznajemo, one tvrdo ukoričene, nastale su upravo tamo. Bile su poznate pod nazivom codex, koji se odnosio upravo na tvrde korice koje štite sadržaj unutar njih. Iako su takve knjige nastale već u 1. stoljeću, u širu primjenu ulazile su relativno sporo te su standard postale tek u 4. stoljeću.

Stanovi

Mnogi stanovi slavnih Europljana i danas se obilaze kao turističke atrakcije, pa ljudi rado posjećuju mjesta u kojima su živjeli poznati ljudi koji se čak i nisu bavili sličnim poslovima, za što su dobar primjer Coco Chanel i Sigmund Freud. E, pa, koncept stanova nastao je upravo u starom Rimu, kao posljedica rasta populacije i velike urbanizacije. Tamošnji arhitekti s vremenom su počeli graditi sve više zgrade u kojima su u različitim stambenim jedinicama živjele razne obitelji. I, eto, tako Rimljani izmisliše i stanove!

Novine

Dobro, naravno, nije riječ o novinama kakve danas poznajemo, nisu izgledale ni približno tako, a slike se, jasno, nisu stavljale. Ipak, Rimljani su konstantno bili informirani o događanjima u carstvu, a novine su obične bile uklesane u kamen te postavljene na frekventna mjesta. Naravno, treba ipak uzeti u obzir da s obzirom na razinu pismenosti većina građana i dalje nije imala pojma što piše. Svejedno, ostaje zabilježeno kako su prve novine objavljene 59. godine p. n. e. za vrijeme Cezarove vladavine.

Pošta

S obzirom na veličinu Carstva, koje se protezalo na tri kontinenta, trebalo je nekako smisliti i naći način za što efikasnijom komunikacijom i prenijeti poruke i u najudaljenije dijelove. Prenošenje državnih, ali i privatnih pisama i poruka bilo je zaduženje kurirske službe Cursus Publicus, koju je osnovao car August i koja je funkcionirala kao prva poštanska služba na svijetu.

Zubni implantati

Jasno, danas biste se njima smijali, no 100 godina p. n. e. rimski pisac Celsus napravio je vodič kroz oralnu medicinu, u kojem je naveo na koji način liječiti gubitak zuba, ali i zubobolju. Kako su se u Rimu bavili "stomatologijom", govori i pronalazak arheologa iz 1998. godine. Naime, tad su u Francuskoj našli ostatke ljudi iz 1. ili 2. stoljeća koji su imali željezni implantat, oblikovan točno po uzoru na izgubljeni zub.

Klima-uređaj

No dobro, nije bila riječ o klima-uređaju kakav danas poznajemo, ali već su i Rimljani imali genijalan način za rashlađivanje. Naime, famozni akvedukti nisu korišteni samo za dostavu vode za piće već i za hlađenje domova bogatih Rimljana. Voda bi, naime, prolazila kroz cijevi u zidovima i podovima rimskih kuća te na taj način hladila domove.

Šunka

Iako prvi dokazi upućuju na to da su šunku izmislili Kinezi, Rimljani su oni koji su je otkrili i uveli u živote Europljana. Razlozi za to bili su ponajprije potreba za pronalaskom hrane koja može stajati danima u raznim uvjetima, te se meso solilo i sušilo. Malo-pomalo došlo se tako i do šunke, proizvoda koji danas u raznim oblicima svi rado konzumiramo.

I na samu pomisao na svježu pizzu, finu tjesteninu ili pesto već mislima možemo otputovati u susjednu Italiju, koja nas uvijek ima čime iznenaditi. Za vrhunske specijalitete ne moramo ni posegnuti za koferom, već se možemo uputiti do obližnjeg Lidla, koji  od 21. do 27. studenog nudi Deluxe ponudu vrhunskih delicija s kojima ćemo u trenu obići Italiju od sjevera do juga. 

 

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl po najvišim profesionalnim standardima.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju