Sijanje pšenice, ukrašavanje doma grančicama bora, imele, maslina ili ružmarina te kićenje jelke samo su neki od božićnih običaja u Lijepoj Našoj. Nekoć su oni uključivali i čestitanje po kućama uz pjevanje prigodnih pjesama, kao i paljenje obredne vatre. A prošećemo li Europom u potrazi za zanimljivom tradicijom naići ćemo na svakojake „rituale“, a neki od njih vuku korijene iz narodnih priča i legendi.
Strašna mačka
S dobrim djedicom koji djeci nosi darove na Božić u blagdansko vrijeme harače i neki ne tako dobronamjerni likovi, kako je opisano u narodnim bajkama i pričama. A kad je riječ o zastrašujućem faktoru, Island definitivno prednjači sa svojim jezivim Jólakötturinnom ili božićnom mačkom-ubojicom. Divovska mačka sjajnih očiju, oštrih zuba i kandži ogladni taman prije Božića, kada prema narodnim pričama noću luta ulicama, viri kroz prozore i vreba djecu koja nisu dobila novu odjeću. Danas se djeca ne boje divovske mačke, ali tradicija poklanjanja čarapa za Božić je ostala – za svaki slučaj, ako se mačka ipak pojavi.
Njemački krastavci
I dok na hrvatskim jelkama za blagdane ponegdje vide licitarska srca, njemačka tradicija nalaže kićenje bora – krastavcima. U nekim kućama su krastavci visjeli s grana, a u drugima su pak poslužili za „igru skrivenog blaga“. Krastavac bi predstavljao blago, a onaj tko bi ga pronašao mogao se nadati sreći i blagostanju. I dok je nekoliko različitih teorija zašto su se Nijemci „okomili“ na krastavce, a ne na rajčice ili salatu – nagađa se kako bi razlog za to mogao biti čisti marketing kako bi se poboljšala prodaja staklenih ukrasa u obliku krastavaca koje je u 19. stoljeću proizvodila tvrtka F. W. Woolworth.
Norveške metle
Prema norveškim legendama zli duhovi i vještice se okupljaju dan prije Božića, a kako bi se od njih obranili, Norvežani su skrivali metle. Iako je sasvim jasno da se radi o praznovjerju, neki Norvežani će i danas pospremiti metle u neki skriveni kutak – zlu ne trebalo. U svakom slučaju, kuća je ljepša kada je sve pospremljeno, uključujući i vještičje prijevozno sredstvo.
Talijanska Befana
Djedica nije jedini koji nosi darove Talijanima. Ondje operira i vještica Befana, ali nešto kasnije – na Sveta tri kralja, odnosno Bogojavljenje. Befana daruje djecu po zasluzi pa će tako dobrice dobiti slatkiše, a zločesti mališan tek komad ugljena. Također, posjetite li Rim 6. siječnja, budite spremni na veliku feštu La Befana, kada kostimirani likovi osvajaju grad u velikoj povorci.
Jezivi Wales
Odvede li vas put u Wales, možda se susretnete oči u oči s Mari Lwyd. Ne radi se o djevojci, nego lubanji konja ukrašenoj vrpcama i lampicama. Mari stoji na štapu, a „lice“ joj sakriva veo. Prema nekadašnjoj tradiciji lubanja na štapu je putovala s povorkom čestitara koji su obilazili kuće i pjevali božićne pjesme, a oni domaćini koji bi otvorili vrata neobičnoj grupici osigurali bi si sreću u narednoj godini.
Veseli Danci
Nakon jezivih tradicija, vrijeme je i za vesele danske običaje. Na Badnjak, Danci vuku svoje božićno drvce na sredinu sobe i plešu oko njega uz božićne pjesme. Nekome ovaj običaj stvara nelagodu, a drugome je izvor zabave i smijeha – o čemu vjerojatno ovisi i količina popijenog alkohola. Na dan Svete Lucije, 13. prosinca hiperaktivni Danci koji se ne boje hladnoće uskaču u kajake i kanue ukrašene božićnim lampicama pa plove po Kopenhagenu.
Stol sa 12 jela u Poljskoj
Teško je izbrojiti sve poljske božićne običaje, ali broj blagdanskih jela na stolu se točno zna: 12 specijaliteta, jedan za svakog apostola. Večera počinje kada se pojavi prva zvijezda na nebu i iščekuje se s velikim veseljem jer slijedi nakon cjelodnevnog posta. A najčešća zvijezda stola je – šaran. Prema tradiciji riblje ljuskice se operu pa nose u novčanicima za sreću.
Meko tijesto i puuuno čokolade: Recept za savršeni blagdanski kolač kojem nitko ne može odoljeti
+0
