Galerija
Planinarske staze ne vode samo kroz šumske predjele i livade, već otkrivaju i bogatstvo kulturne baštine regije. Posebno se ističe rodna kuća Dragutina Tadijanovića, mjesta koje evocira uspomene na njegov život i pjesnički opus. Jednako tako, bajkovita Šuma Striborova, nadahnuta pričama Ivane Brlić-Mažuranić, predstavlja most između prirodnih ljepota i književne mašte, podsjećajući posjetitelje na duboku povezanost čovjeka, prirode i umjetnosti.
"Dilj gora, smještena sjeverno od Slavonskog Broda, pruža se u smjeru istok-zapad u duljini od oko 45 km. Omeđena rijekama Orljava, Biđ, Lonđica i Sava, ova planina nudi brojne mogućnosti za kraće i duže šetnje.
S najvišim vrhovima Cinkovac i Degman, oba visoka 461 metar, te popularnim vrhom Čardak (421 m) koji se nalazi u Hrvatskoj planinarskoj obilaznici, Dilj gora je savršeno odredište za sve planinare.
Poseban ukras Dilj gore čine tri jezera: umjetna jezera Ljeskove vode i Petnja, te prirodno Sovsko jezero. Ova jezera su popularna odredišta izletnika i planinara, nudeći prekrasne poglede i mogućnosti za opuštanje uz vodu", piše Turistička zajednica Brodsko-posavske županije i dodaje kako je zahvaljujući web-aplikaciji Sigurne staze i naporima Hrvatske gorske službe spašavanja, planinarenje u ovoj regiji je sigurnije nego ikada prije.
Krenete li otkrivati slavonske planinarske staze, snalaženje u prirodi olakšat će vam jasne oznake, putokazi i markacije jer lokalna planinarska društva ulažu dovoljno truda u održavanje.
Staze su prilagođene raznim formama, dok su neke zahtjevnije, druge pak nude lagane šetnje prilagođene svim generacijama, a pritom vode kroz prirodne i kulturne atrakcije. Tako se uz rekreaciju pruža i prilika za edukaciju – o povijesti, književnosti i prirodi ovoga kraja.
Dilj gora: Od Ivane do Tadije
Ruta: Planinarski dom "Đuro Pilar" – Vila Brlićevac – Vidikovac – Sveta Petka – Pribudovac – Rodna kuća Dragutina Tadijanovića – Šuma Striborova – Planinarski dom "Đuro Pilar"
Selo Rastušje kraj Slavonskog Broda mjesto je u kojem se rodio veliki hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović. Rodna kuća i okolno imanje obilježili su Tadijino djetinjstvo, koje mu je bilo vječna inspiracija. Ondje možete doznati brojne zanimljivosti ne samo o Tadijanoviću već i značajnim imenima koji su dolazili u pjesnikov rodni kraj. Kružna staza koja prolazi kroz nekoliko kulturnih i prirodnih znamenitosti, uključujući vidikovac i rodnu kuću poznatog pjesnika Dragutina Tadijanovića dugačka je 13. kilometar, a da je prijeđete trebat će vam pet do šest sati.
Psunj: Strmac – Brezovo polje
Strmac – Brezovo polje
Strmac je omiljeno izletište podno Psunja uz potok Šumetlicu, okruženo posebnom šumom koja broji čak 23 vrste drveća na malom prostoru. Uz sportske terene tu se nalaze i planinarske staze, umjetno jezerce za kupanje te ljetna pozornica.
Od tamo vodi staza do Brezovog polja, najvišeg vrha Psunja, ali i cijele Slavonije. Ondje ćete vidjeti geodetski toranj visok 20 metara, a malo dalje i spomenik braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Duljina staze je 7.1 kilometar, za što treba oko tri sata pješačenja.
Kružna staza oko jezera Petnja
Planinarski dom "Đuro Pilar" – Planinarsko sklonište Pljuskara – Jezero Petnja – Planinarski dom "Đuro Pilar"
Kružna staza koja vodi do jezera Petnja, jednog od omiljenih odredišta izletnika, te natrag do polazne točke broji 18.8 kilometara, a da je prijeđete računajte pet do šest sati. Na putu vas pozdravlja jezero Petnja, koja nosi nadimak "planinsko oko" zbog plavetnila u kojem se ogleda nebo i šumsko zelenilo. Oko jezera vode staze, a u čistoj vodi neumorno pliva 20 vrsta riba, pa ne čudi što Petnja privlači ribiče tijekom cijele godine.
U blizini su i manje špilje, kao i paleontološki spomenik prirode – Pljuskara, vrijedno nalazište fosila. Na početku i na kraju puta, ispod Vidova brda čeka vas Planinarski dom - omiljeno izletište i okupljalište brodskih planinara podignuta na nekoć osamljenom mjestu zvanom Popovića šumica. Nazvana je imenom osnivača HPD-a, rođenog Brođanina.
Izlet do Sovskog jezera
Matković Mala – Degman – Sovsko jezero
Jezero prirodnog podrijetla i modrozelene boje ugnijezdilo se u zelenim brdašcima podno Dilja. Okruženo je gustim šumama hrasta i graba, a na brdu u blizini nalazi se i vidikovac. Sovsko jezero kao da je stvoreno za uživanje u prirodi i miru slavonskih brežuljaka, uz busene trske i šaša koji okružuju obalu.
Na južnoj strani jezera nalaze se šumarska kuća i Tadijanovićev zdenac sa spomen-pločom. Duž obale pronaći ćete koševe za košarku, mreže za badminton ili odbojku na travi, drvene klupe i stolove za druženje i roštiljanje. Ovdje je svoj mir pronašlo mnoštvo životinjica: mala sova ušara, žaba krastača, divlja patka ili barska kornjača samo su neke od njih.
Po jednoj od njih je i jezero dobilo ime, na što pjesmom podsjeća i Tadijanović: Od pamtivijeka narod me zove Sovsko jezero jer se u hrastovu lišću skrivahu od davnine sove i druga ptičad noćna...
Staza je dugačka 5.2 kilometra, a predviđeno vrijeme hodanja je dva sata.
Bajka na litici iznad Une: Jedini dvorac u Bosni i Hercegovini
