Kvinoju je drevna civilizacija Inka nazivala "majkom svih žitarica", a njenu nutritivnu vrijednost potvrđuju i nova istraživanja.
Botaničar Mark Tester sa "Znanstveno-tehnološkog fakulteta kralja Abdulaha" u Saudijskoj Arabiji izdvojio je gen kvinoje koji uzrokuje proizvodnju saponina, kemijskih spojeva koji joj daju gorkast okus.
Kvinoja se lako uzgaja i na mjestima gdje druge žitarice ne mogu uspjeti. Dobro podnosi teške uvjete i raste u slanom tlu loše kvalitete, kao i na visokim nadmorskim visinama.
Sada se kvinoja nakon žetve moči i suši kako bi se uklonili saponini, no s novim spoznajama mogla bi se uzgojiti pseudocerealija slađeg sjemena što bi dodatno proširilo njenu komercijalnu upotrebu.
Kvinoja se aposlutno nedovoljno iskorištava, napisao je Tester u radu objavljenom u časopisu "Nature".
U globalnom smislu kvinoja je trenutno slabo zastupljena. Uzgaja se uglavnom u Peruu i Boliviji, ali s trendom širenja zdrave prehrane raste joj popularnost i na zapadu.
5 razloga zašto bi kvinoja mogla postati jednom od najvažnijih namirnica budućnosti:
1. Kvinoja se lako uzgaja i na mjestima gdje druge žitarice ne mogu uspjeti. Dobro podnosi teške uvjete i raste u slanom tlu loše kvalitete, kao i na visokim nadmorskim visinama.
2. Riječ je namirnici koja nema glutena pa je preporučljiva i za prehranu osoba koje pate od celijakije.
3. Iznimno je nutritivna – bogata je bjelančevinama, mineralima i vitaminima, te ima dobar omjer aminokiselina.
4. U kulinarskom smislu vrlo je fleksibilna jer se može koristiti kao prilog jelima, odnosno kao zamjena za rižu, tjesteninu ili pšenicu. Od kvinoje se mogu pripremati juhe, salate veganske polpete i slično.
5. Kvinoja se može čak fermentirati za proizvodnju piva.
