Galerija 1 1 1 1

U trendu Tjedni jelovnik 7 lijenih recepata za svaki dan ovog tjedna – jela su jako fina, a pripremaju se bez previše truda Zdrave i jeftine Česte pogreške kod pripreme srdela: Prvo što treba napraviti nakon kupnje da bi bile ukusne Dragulji kod "susjeda" 5 jezera nadohvat ruke koja vrijedi posjetiti dok na njih svi ne navale

Omiljene švedske termine hygge i lykke posljednjih je godina zamijenio sve "glasniji" flygskam, odnosno sram od letenja koji potiče ljude da umjesto avionom putuju vlakom i na taj način smanje svoj ugljični otisak (engl. carbon footprint), odnosno količinu stakleničkih plinova koju proizvodi svaki od nas. 

S promjenom klime sve je više onih koji brinu o budućnosti planeta i svojih potomaka konkretnim pomacima koji bi mogli prerasti u velik korak za čovječanstvo. Koraci za dobrobit okoliša podrazumijevaju izbjegavanje plastičnih vrećica, mesa, vožnje automobilom – ili putovanja zrakoplovom.

Zbog srama od letenja sve se više Šveđana na društvenim mrežama uključuje u grupe koje promiču putovanje vlakom te koriste popularni hashtag #jagstannarpåmarken, kojim žele obznaniti svijetu da su "ostali na tlu". Sram od letenja mijenja švedske navike; i neke javne osobe su odustale od zrakoplova, uključujući i opernu pjevačicu Malenu Ernman. Prema anketama, oko 40 posto Šveđana bira vlak umjesto aviona kad god su u mogućnosti, a švedske željeznice zabilježile su porast putnika od 12 posto.

No bismo li uistinu trebali osjećati sram od letenja? CNN-ova novinarka koja se bavi ekologijom Beth Gardiner tvrdi da flygskam izaziva negativno ponašanje u društvu, prvenstveno zbog međusobnog okrivljavanja pojedinaca te poticanja netrpeljivosti i mržnje suprotnih strana.

Iako podržava ideju da letimo što manje, Beth Gardiner napominje kako je za ogromnu štetu odgovorno samo 100 svjetskih tvrtki jer proizvode čak 71 posto emisije stakleničkih plinova od 1988. godine, kako pokazuje istraživanje. Referira se i na političare koji nisu napravili dovoljno da bi se spriječili veliki zagađivači i klimatske promjene.

Zanimljivosti Najbolji švedski rituali: Znate li što Šveđani rade srijedom?

Zrakoplovni promet čini nešto manje od 2,5 posto ukupne količine stakleničkih plinova, a prema predviđanjima bi do 2050. mogao narasti između tri do sedam puta. Kako sve češće putujemo zrakoplovom, tako i naš ugljični otisak postaje sve veći.

Kako tvrdi Beth Gardnier, međusobno okrivljavanje ne vodi nigdje - umjesto toga trebali bismo usmjeriti energiju na one koji doista mogu promijeniti stvari, poput političara i direktora.