Alkoholizam, depresija i razne bolesti danas su svakodnevica najstarijih ljudi na svijetu. Razlog tome je pohlepa, koja nas često ostavlja bez teksta i zbog koje znamo izgubiti vjeru u ljude i njihovu dobrotu.

Plemena su poznata po dubokoj povezanosti sa svojom zemljom. Njihov intimni odnos prema prirodi i delikatna ravnoteža koju su tisućljećima održavali s okolišem pod velikim su povećalom javnosti, a posebno onih koji u toj zemlji vide materijalnu korist.

Jedan od naroda kojemu je zaprijetilo konzumerističko društvo su Bušmani, pleme koje se nastanilo na širokom području jugoistočne Afrike. Antropolozi smatraju kako bi upravo oni mogli biti najstariji ljudi na svijetu. Međutim, ovi posebni ljudi nemaju priliku uživati u toj velikoj časti.

Direktni rođaci Homo sapiensa i najstariji ljudi na zemlji 

U Bocvani, Namibiji, južnoj Africi i Angoli živi više od 100 tisuća Bušmana, a središtem svojeg doma smatraju prostranstva pustinje Kalahari. Oni su autohtoni narod južne Afrike i vjeruje se da ondje žive desecima tisuća godina. Oni su jedini živi narod koji nam može dati informacije o najstarijoj afričkoj kulturnoj skupini, za koju se vjeruje da je genetski najbliža izvornom Homo sapiensu.

Bušmani su uglavnom niskog rasta, koža im je svjetložućkasta, a bore dobiju još kao mladići i djevojke. Zbog posebnih tjelesnih karakteristika antropolozi ih smatraju posebnom rasom.

Bušmani (engl. Bushmen) anglicizacija je riječi boesman, što u prijevodu znači 'stanovnik grmlja'.

Ovaj narod još je poznat i kao San, Khwe ili Basarawa. Svaki od ovih izraza ima negativnu konotaciju jer ih se stavlja u isti koš s "banditima i propalicama", koji bi se odvojili i živjeli odmetničkim načinom života. Također, imali su običaj skakati u grmlje kada im zaprijeti opasnost, pa su i zbog toga dobili ovo ime.

Ljudi posebne rase koji su razvili umjetnost i lov 

Bili su izvrsni lovci i sakupljači, ali i umjetnici. Najstarije slike na stijenama u Namibiji datirane su radioaktivnim ugljenom i danas znamo da su stare više od 27 tisuća godina. Upravo te slike dale su nam uvid u društvene sustave, vjerovanja i način života najstarijih ljudi na svijetu.

Lovili su lukom i strijelom, najviše su voljeli jesti malene životinje, korijenje i bobice, a povijest piše da su bili izuzetno vješti u pravljenju zamki. Živjeli su u kamenim skloništima, a kuće su radili i od životinjske kože, granja i trava. Pribor za jelo izrađivali su od nojevih jaja, a društveni život obilježili su im šareni folklor, umjetnost i razni rituali, koji su karakteristični za gotovo sva prva društva južne Afrike, ali i cijeloga svijeta.

Najvažnije duhovno biće južnih Bušmana je Kaggen, bog-varalica. On može biti mudar ili glup, dosadan ili koristan, blag ili oštar, a obično se pojavljuje u obliku bogomoljke. Međutim, može se pretvoriti u eland antilopu, zeca, zmiju ili lešinara.

Štuju antilopu, a bog im je "glup i dosadan"

Antilopa je njegov najpoželjniji oblik, koji se pojavljuje u četiri najvažnija bušmanska rituala: prvo ubojstvo dječaka, ženski ulazak u pubertet, brak i takozvani "trans ples" u kojemu mladić zavodi djevojku.

Današnji Bušmani vjeruju u dva boga – jednoga na istoku, a drugoga na zapadu. Antilopa više nema uzvišeno značenje kao u prošlosti, a najvažniji ljudi u grupi su šamani, svećenici koji pomoću raznih trava odlaze u dugovni trans kako bi porazgovarali s duhovima i tako zaštitili svoj narod.

Ovaj zanimljivi narod je, u želji da zauvijek sačuva svoju tradiciju i podijeli je s cijelim svijetom, otvorio trgovine u kojima danas možete kupiti nakit, oružje, tekstil i keramiku s motivima njihove kulture.

Otkrili dijamante pa ih protjerali i zabetonirali izvore vode kako se ne bi nikada vratili 

I tako su Bušmani uživali u svom skromnom, a istovremeno bogatom životu sve do 1980-tih, kad su u njihovu netaknutom rezervatu otkriveni dijamanti.

Ubrzo nakon toga vladini ministri došli su na zemlju Bušmana kako bi ih obavijestili da moraju napustiti svoj dom. U tri velika čišćenja (1997., 2002. i 2005.) vlada je istjerala gotovo sve Bušmane.

Njihovi domovi su demontirani, škole i ambulantne su zatvorene, kreativne trgovine su uništene, a vodovodi su – zabetonirani kako bi na silu otjerali čak i one koji su nekim čudom uspjeli ostati.

Yanomami: Priča o amazonskom plemenu koje se bori protiv lovaca na zlato i kuha juhu od svojih pokojnika

Bušmani su se borili, ali bezuspješno. Na sudu su 2006. godine izborili pravo na svoju zemlju, a ubrzo nakon toga vlada je zabetonirala i posljednju bušotinu za vodu bez koje jednostavno nisu mogli preživjeti.

"Dok se Bušmani bore kako bi pronašli neki novi izvor vode i preživjeli na svojoj zemlji, znatiželjni turisti i kopači dijamanata sjede i piju koktele uz bazen kampa koji su ondje postavili", napisao je novinar BBC-ja 2011. godine.

Osim bez vode, Bušmani su ostali i bez hrane jer im je zabranjen lov – aktivnost koju su majstorski razvijali tisućama godina kroz povijest. Uhićeno je više od 500 pripadnika plemena jer ih je vlada uhvatila da love kako bi prehranili obitelj.

Jad i bijeda prvih ljudi na svijetu 

"Policija je upala u našu nastambu. Stavila nas je u kombi i dovezla nas ovamo (u rezervat). Bacili su nas ovdje kao da smo stvari. Nedostaje mi moj dom i način na koji smo živjeli. Život je bio lijep, bilo je puno voća i životinja. Danas smo ništa i živimo nigdje. Ovdje je pakao, puno prijatelja i obitelj sada ima sidu, mladići piju puno alkohola, a djevojčice rađaju sve ranije. Bili smo sretni, sada smo propalice", rekla je Boitumelo Lobelo za BBC.

Njihova zemlja leži usred najbogatijeg polja dijamanata na svijetu. Iako vlada kaže da "čuva bioraznolikost ovoga područja", borci za ljudska prava znaju o čemu se radi. Londonski proizvođač dijamanata već je upleo svoje prste u zemlju Bušmana.

Ne samo da su protjerani sa zemlje na kojoj žive tisućama godina već ih je odbacio i moderni svijet. Nazivaju ih "ljudima iz kamenog doba" koji se nikad neće prilagoditi modernom načinu života.

Međunarodne organizacije za ljudska prava pozivaju na bojkot bocvanske turističke industrije dok vlada ne prestane progoniti Bušmane kako bi barem pokušali spasiti zemlju najstarijih ljudi na svijetu.

Tužna sudbina najmanje otočne države na svijetu: Kako je raj na zemlji postao očajno mjesto puno smeća i siromaštva

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju