Otok Siberut u Sumatri, koji se nalazi na otprilike pet sati vožnje gliserom od Padanga, među surferima je dobro poznat kao mjesto golemih valova, ali ne privlači samo njih. Oni koji žele znati više od ljudima koji žive izolirani i slobodni u predivnoj prirodi također dolaze na ovaj neobičan indonezijski otok.
Dom plemena Mentawai broji oko 30 tisuća ljudi. Izolirano pleme živi polu nomadskim stilom, daleko od civilizacije na 150 kilometara od kopna. Koraljne plaže, prašume i zaigrani giboni koji se igraju na drveću već na prvi pogled odaju da se radi o uzbudljivom i predivnom mjestu za život. Mentawai imaju svoj jezik, kulturu i običaje, a s novim generacijama prenosi se i tradicija. Navodno su otišli s otočja Mentawai s otoka Nias na sjever i živjeli u izolaciji stoljećima sve dok na njih nisu nabasali Nizozemci 1621. godine. Plemenski jezik pripada grupi austronezijskih jezika.
Baš kao što Na'vi u popularnom Avataru imaju klanska društva i organizirani su oko lova i traženja hrane, ali nastoje živjeti u savršenom skladu sa svojom okolinom, uzimajući samo resurse koji su potrebni za njihov opstanak - tako je i misija Mentawaija vratiti prirodi ono što su od nje uzeli.
Putovanja
Raj na zemlji u kojem se ne pitate što je, nego jesam li ja za ručak
Ne samo da su jedno od najstarijih plemena u Indoneziji, Mentawai su jedno od rijetkih preostalih koji još uvijek vjeruju u animizam i žive u skladu s prirodom. Šaman im je duhovni vođa koji ih, između ostalog, poučava da traže oprost od duhova nakon što su oduzeli život životinji ili ubrali biljku. Nakon što posijeku stablo zasade novo kako bi se održala prirodna ravnoteža, a kosti ubijenih životinja čuvaju u kućama. Zbog brige i poštovanja prema prirodi zaradili su nadimak „Ljudi cvijeća“. Takvo vjerovanje jedan je od temelja pradjedovske religije poznate kao arat sabulungan. Karakterizira je složen sustav kulturnih vjerovanja kojima se štuju duhovi predaka, zemlja, nebo, more, rijeke i sve što ima veze s unutarnjom prirodom. Zbog toga su Mentawai razvili vještine, znanje i vrijednosti potrebne za održiv i samodostatni načina života.
Šamani su oduvijek igrali ključnu ulogu u njihovoj kulturi. Oni djeluju kao učitelji, iscjelitelji i njegovatelji autohtonog znanja u svim aspektima života. Danas, velikim dijelom zbog kulturnih i ideoloških promjena koje dolaze izvana, broj šamana koji još uvijek prakticiraju životni stil arat sabulungan drastično je smanjen.
Mentawai ne moraju puno razmišljati o tome što će obući. I dok će žene na sebe navući suknju od lišća palme ili banane, muškarci će staviti ogrlicu od kaučukovca i zavezati tkaninu oko pasa. Od glave do pete imaju tetovaže, a prepoznatljivi su i po izbrušenim zubima. Zube ne bruse samo zbog izgleda, nego i zato što vjeruju da je to dobro za zdravlje. Posebne tetovaže pokazuju položaj koji svaki član ima u plemenu, a postoji oko 160 različitih motiva. Mentawajci nose i desetke tetovaža po cijelom tijelu. Proces tetoviranja obavlja šaman, nakon rituala koji počinje žrtvovanjem životinja.
Zanimljivosti
Pleme Mbuti: Neobičan život najnižih, a najsnažnijih žena na svijetu
Osim što jedu škrob dobiven iz tropskih palmi, na jelovniku pripadnika plemena Mentawai naći će se i majmuni koje muškarci love otrovnim strelicama. Žene za to vrijeme pecaju na rijeci, a ribu peku na bambusovim štapovima. Mentawai također uzgajaju svinje i kokoši koje žive tik do njihovih drvenih kuća. U kućama koje stoje na stupovima s krovovima od bambusovog lišća živi i do nekoliko obitelji. Odvede li vas put do plemena Mentawai na otok Siberut zasigurno će vam ponuditi i duhan u znak dobrodošlice kako biste zajedno zapalili „smotuljak mira“.
Koliko na svijetu postoji plemena koja još nisu otkrivena?
