Galerija
Pod modernim neboderima, užurbanim ulicama, tračnicama i kotačima i dalje leže uspomene na izgubljene civilizacije i prošla vremena. Od astečkih hramova skrivenih ispod Mexico Cityja do ostataka moćnog carstva pod rimskim suncem, neka mjesta na svijetu podsjećaju nas da povijest nikada nije daleko.
Vječni grad
Rim besprijekorno spaja moderno s naslijeđem od prije tri tisućljeća. Osnovan 753. godine prije Krista, Rim je kontinuirano naseljen stoljećima, što ga čini jednim od najstarijih gradova u Europi. Danas je otprilike 90 posto antičkog Rima skriveno ispod površine. Veličanstvenost antičkog grada vidljiva je u kultnim građevinama poput Koloseuma, golemog amfiteatra u kojem su se borili gladijatori. Gradnju najvećeg amfiteatara Rima i antike, odnosno najvećeg kazališta uopće, započeo je car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca, a dovršio ga je njegov sin Tito.
Koloseumje od kamena i betona gradilo čak 60 tisuća robova, a završen je oko 80. godine naše ere. Koristio se za razne spektakle, gladijatorske borbe, kao i javna pogubljenja. Drevni Rimljani imali su pravo besplatnog ulaska, a za vrijeme spektakla dijelila se i hrana. Festivali su trajali dugo, neki i do 100 dana, tako da su se ovdje nekad odvijale i prave bakanalije. Koloseum je imao složen sustav podzemnih hodnika, poznatih kao hipogeum. Ondje su čekali gladijatori i držale su se životinje, prije nego što bi stigli u arenu.
Osim Koloseuma, nezaobilazna stanica je i Rimski Forum, nekadašnji biznis centar grada. Na mjestu ruševina ondašnjeg glavnog trga nekoć su bili hramovi, zdanja i umjetnička djela od mramora - korijeni koji su oblikovali zapadnu civilizaciju.
Novi Rim
Konstantinopol, odnosno Istanbul u Turskoj, bio je prijestolnica Rimskog Carstva više od tisuću godina. Razvio se iz drevne grčke kolonije osnovane u sedmom stoljeću prije Krista, te postao jedan od najvažnijih gradova srednjeg vijeka. Godine 324. car Konstantin službeno je premjestio prijestolnicu Carstva iz Rima u grad Bizant i nazvao ga Konstantinopol, po sebi. Ovaj događaj pokrenuo je razdoblje prožeto grčkom kulturom, rimskom državnom organizacijom i kršćanstvom. Sve do 1453. i pada grada, Konstantinopol, odnosno tad već Carigrad, ostao je iznimno važan.
Na raskrižju drevnih trgovačkih i vojnih cesta, Konstantinopol je izabran za glavni grad Rimskog carstva. Glavni razlozi za ovaj izbor temeljili su se na političkoj i vojnoj situaciji koja je zahtijevala snažno središte u istočnom dijelu Carstva. Bizantinci su za svoju prijestolnicu koristili izraz Rim, Novi Rim ili Drugi Rim, a sam naziv Bizant osmišljen je kasnije u povijesti. Njihovi su carevi bili izravni nasljednici rimskih careva, pa ta veza s Rimom predstavlja svojevrstan izvor iz kojeg je izveden koncept apsolutne vlasti bizantskih careva i njihovih pretenzija na svijet izvan granica njihova carstva.
Zapadni mir
Xi'an (u prijevodu zapadni mir), također i Sian glavni je grad kineske pokrajine Shaanxi i jedan je od najstarijih u kineskoj povijesti. Bio je i istočna polazna odnosno završna točka Puta svile, a poznat je i kao mjesto uz koje se nalazi vojska terakota napravljena u vrijeme dinastije Qin.
Qin Shi Huang, prvi kineski car, sagradio je ogromnu vojsku od terakote za koju je bilo zamišljeno da ga štiti nakon smrti. Grobni kompleks u Xi'anu veličine grada opremljen je svime što caru trebati u zagrobnom životu.
Poput Egipćana, drevni su Kinezi vjerovali da će ih predmeti koje ponesu sa sobom u grob pratiti u zagrobnom životu. No umjesto da pokopa stvarne ljude sa sobom pod zemlju, car je stvorio glinene reprodukcije ratnika, slugu, konja i drugih predmeta. Unatoč tome što su arheološka iskapanja trajala vrlo dugo, arheolozi još nisu do kraja otkrili sve ratnike. Ukupno su otkrili oko dvije tisuće vojnika i vjeruju da ih je šest tisuća ostalo neotkriveno. Više o glinenoj vojsci pročitajte ovdje.
Grad tisuću hramova
Nekadašnja carska prijestolnica predstavlja vrata u bogatu povijest i tradicionalnu kulturu Japana. Osnovan 794. godine pod imenom Heian-kyō, Kyoto je bio glavni grad Japana više od tisuću godina i ostao je značajno kulturno i duhovno središte. Danas je to moderni grad s užurbanim četvrtima, ali njegova drevna svetišta, hramovi i vrtovi godišnje privlače milijune posjetitelja.
Kyoto, poznat i kao grad tisuću hramova, bio je potpuno pošteđen razaranja u drugom svjetskom ratu, te se smatra najznačajnijim središtem japanske kulture, uvršten na popis svjetske baštine UNESCO-a. Značajno je sveučilišno središte, i kulturni centar svjetskog značaja. U gradu se nalazi 30 hramova, od kojih su najstariji iz 14. stoljeća.
Kolijevka demokracije
Iako Atena ima najmanje sedam brežuljaka od povijesnog značaja, najznačajnija je Akropola. Ovdje se od antičkih dana ponosno uzdiže hram Partenon, posvećen božici po kojoj je grad i nazvan.
Danas je brdo Akropole jedno od najpopularnijih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Iako više nije aktivno mjesto za vjerske obrede, ono predstavlja simbol grčke klasične ere. Atenska Akropola je bez sumnje najpopularnija atrakcija grčke prijestolnice. Otprilike sedam milijuna turista svake se godine popne na brdo Akropole kako bi se teleportirali u staru Grčku i izbliza pogledali Partenon.
Na vrhu Akropole prvenstveno se slavila Atena, ali i niz drugih bogova i junaka. Međutim, oko stjenovitog brežuljka bilo je više manjih špiljskih svetišta koja su odgovarala različitim potrebama. Za razliku od službenih kultova koje je štovala vlast, ta su svetišta bila mala kultna mjesta koja su nudila individualni kontakt s božanstvima koja su odgovarala potrebama običnog naroda. Tri najvažnije špilje bile su posvećene Zeusu, Apolonu i Panu. Ostala značajna uključuju svetište Afrodite i Erosa.
Prijestolnica Katalonije
Korijeni Barcelone sežu do rimskog doba kada je bila poznata kao Barcino. Ime duguje lokalnom iberskom toponimu Barkeno ili navodnom osnivaču Kartažaninu, vojskovođi Hamilkaru Barki. Dokazi o postojanju kartaškog naselja, kao ni grčke kolonije Kalipola koju spominju izvori, još uvijek nisu pronađeni. Usprkos modernoj i avangardnoj reputaciji, tragovi drevnih vremena ogledaju se u uskim ulicama i arheološkim lokalitetima.
Da Barcelona nije samo dom Gaudijevih remek-djela pokazuju važne rimske ruševine se nalaze iznad današnjeg trga Plaça del Rei, kao i srednjovjekovna jezgra (Gotička četvrt, katalonski Barri Gòtic), sa spletom uskih krivudavih uličica. Gotička četvrt ili Barri Gotic jedan je od najljepših dijelova Barcelone.
Povijesni dio grada sadrži neke od najznačajnijih spomenika i čuda arhitekture, kao što su primjerice rimske zidine ili srednjovjekovno židovsko naselje. Ono što bi moglo iznenaditi posjetioce jest to da je, iako je sama četvrt stara gotovo 2000 godina, zapravo velik dio nje izgrađen u neo-gotičkom stilu tek prošlog stoljeća kada je zasjala u ruhu koji i dan danas mami sve turiste.
Toskanski gradić navrh brda koji će vas osvojiti svojim pogledima, okusima i suvenirima
