Kolosej ili Koloseum, jedan od najposjećenijih spomenika na svijetu, a njegovoj popularnosti ovih dana doprinosi i blockbuster Gladijator II, redatelja Ridleyja Scotta. Iako je radnja filma vezana za nekoliko stvarnih događaja, koji su prikazani na nešto drukčiji način i u drukčijem vremenskom okviru, većina toga je plod mašte.
No krenimo od početka; gradnju najvećeg amfiteatara Rima i antike, odnosno najvećeg kazališta uopće, započeo je car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca, a dovršio ga je njegov sin Tito. Koloseum je od kamena i betona gradilo čak 60 tisuća robova, a završen je oko 80. godine naše ere. Koristio se za razne spektakle, gladijatorske borbe, kao i javna pogubljenja.
U to su vrijeme bile popularne i naumahije, simulacije pomorskih bitaka u posebnim bazenima, a ponekad i u amfiteatrima. Je li i Koloseum korišten za takve predstave ne zna se sa sigurnošću. Povjesničari se pitaju kako bi to bilo izvedivo, obzirom na podzemni prostor ispod arene, kao i činjenicu da je trebalo osigurati vodonepropusni bazen, dopremiti i ispustiti vodu. Ako je vjerovati povjesničaru Svetoniju, car Domicijan organizirao je naumahiju u Koloseju oko 85. godine, što je bilo prije izgradnje podzemnih hodnika.
Svjetsko čudo
2007. godine u Lisabonu izabrano je novih 7 svjetskih čuda. Oni su redom Kineski zid, Koloseum, Petra, Chichen Itza, Machu Picchu, Taj Mahal i Kip Krista Iskupitelja, dok je velika piramida u Gizi dobila počasni status.
Kruha i igara
Svi stari Rimljani imali su pravo besplatnog ulaska u Koloseum, a za vrijeme spektakla dijelila se i hrana. Festivali su trajali dugo, neki i do 100 dana, tako da su se ovdje nekad odvijale i prave bakanalije.
Podzemlje
Kolosej je imao složen sustav podzemnih hodnika, poznatih kao hipogeum. Ondje su čekali gladijatori i držale su se životinje, prije nego što bi stigli u arenu.
Gladijatori i zvijeri (oprez, spojler!)
Procjenjuje se kako je u areni za vrijeme borbi život ukupno izgubilo više od pola milijuna ljudi i više od milijun životinja. Ponekad bi se ubilo 10 tisuća životinja u samo jednom danu. Iako novi Gladijator prikazuje jahanje nosoroga i borbu s morskim psima u Koloseumu, o takvim pothvatima nema povijesnih dokaza.
Prirodne katastrofe
S vremenom su Koloseum uništile mnoge prirodne katastrofe. Potresi iz 847. i 1231. godine napravili su najviše štete i „najzaslužniji“ su za današnji izgled arene.
Razlog gradnje
Smatra se da postoje tri razloga za gradnju ove fantastične građevine – dar Rimljanima od dinastije Flavijevaca u svrhu postizanja veće popularnosti, ugošćivanje raznih zabavnih događaja te pokazivanje rimske sposobnosti vještine i bogatstva svijetu.
Rekord za Guinnessa
Koloseum je svoje mjesto našao i u najslavnijoj knjizi rekorda. Tamo je završio kao najveći amfiteatar na svijetu, duljine 189 metara, širine 156 metara i prostora većeg od 24 tisuće metra kvadratna. Titulu najvećeg amfiteatra Rimskog Carstva zaslužio je i zahvaljujući tome što je primao 50.000 do 80.000 gledatelja.
Stari rimski epigram
„Dok Koloseum stoji, stajat će i Rim, kad Koloseum padne, past će i Rim. Kad padne Rim, past će i svijet.“
Kapacitet
Borbe su se održavale pred (smatra se) 60 tisuća ljudi, od kojih je 10 tisuća stajalo (stajaća mjesta). Također, napravljeno je i 76 ulaza, pa čak i pokretni krov koji je štitio gledatelje od sunca i kiše. Ogromna konstrukcija platna s konopcima (velarij) pružala je sjenu za gledatelje. Zapovjedništvo rimske mornarice tradicionalno je biralo najbolje mornare za rad na velariju.
Turizam
Godišnje gotovo 4,2 milijuna turista posjeti Koloseum. Primjera radi, to je kao da svi stanovnici Hrvatske u jednoj godini obiđu taj rimski spomenik kulture.
Najčišća zemlja na svijetu u kojoj vas kazne s više od 450 eura ako ne pustite vodu na WC-u
