Tko još nije naletio na vic ili meme o Azijatima koji ne koriste kalkulator jer im je to „presporo“ ili su razočarani kad na ispitu od 100 bodova ostvare samo 99? Neki će reći da su u pitanju (laskave) predrasude, no gdje ima dima ima i vatre. Barem je tako za zaključiti ako bacimo oko na famozni Gaokao – prijemni ispit koji mladi stanovnici Kine polažu pri upisu na fakultete.
Gaokao se smatra jednim od najtežih ispita na svijetu, a održava se kroz dva ili tri dana te traje ukupno oko devet sati. Sudionici mogu birati na kojem jeziku ga žele polagati, a premda su u ponudi kineski, francuski, japanski, ruski, njemački i španjolski, većina ih se odlučuje za engleski. Također, mogu birati između ispita koji je orijentiran na prirodne ili društvene znanosti.
S obzirom na to da svake godine ispitu pristupaju milijuni mladih, kineski mediji su ovaj prizor opisali kao „tisuće vojnika s desecima tisuća konja koji prelaze preko jednog malog mosta“. Pritisak je često velik, pa se godinama raspravljalo i o problemu samoubojstava među mladima koji ga ne uspiju položiti.
Roditelji ponekad napuštaju posao kako bi bili podrška i pomoć djeci u tom periodu, a nije neuobičajena praksa ni plaćanje tzv. gaokao dadilja. Javnost je šokirao slučaj iz 2007. godine kada je obitelj skrivala smrt oca jednoj djevojci čak dva mjeseca kako joj ne bi stvorili stres pred ispit, a iste godine je medije obišla fotografija djevojke koja je zakasnila na ispit 4 minute i u suzama na koljenima preklinjala zaštitare da ju puste unutra (nisu).
S druge strane, budući da je ukinuta dobna granica u kojoj se može pristupiti testu, porastao je i broj starijih entuzijasta koji polažu gaokao, pa su se tako proslavili jedan djed koji je 2014. godine 14. put pristupio ispitu, te jedan 49-godišnjak iz Sichuana koji mu je pristupio čak 20. put kako bi upao na fakultet svojih snova.
Na dan ispita, promet diljem gradova u kojima se ispit održava je preusmjeren. Volonteri i policija pomažu u regulaciji prometa, a tisuće taksista besplatno nudi svoje usluge budućim studentima koji trebaju prijevoz. Podršku mladim nadama do sada su pružale i brojne slavne osobe, poput Stephena Hawkinga i Jim Parsonsa poznatijeg kao Sheldon iz serije Teorija velikog praska.
Po čemu je ovaj test toliko težak? S jedne strane tu su esejska pitanja poput: "Neki kartoni mlijeka su četvrtasti, a neki okrugli. Mineralna voda uvijek je u okruglim bocama. Vino u okruglim bocama često dolazi u četvrtastim kutijama. Napišite esej o suptilnoj filozofiji kvadrata i kruga". A s druge strane, tu su matematička poput ovog: „Pretpostavimo da {an} zadovoljava |an-a(n+1)/2|≤1,n∈N+ , a potom dokažite da je|an|≥2^(n-1)(|a₁|-2)(n∈N*), te ako je |an|≤(3/2)^n,n∈N*, da je |an|≤2,n∈N*“.
Veselo, zar ne? Nakon sve te muke, samo 60 posto studenata upadne na fakultet na temelju gaokao bodova, a manje od 1% njih upadne u jedan od 5 najboljih fakulteta u državi.
U posljednjih desetak godina uočen je pad broja učenika koji pristupaju ovom ispitu. Djelomično je to odraz smanjenja populacije, ali većim dijelom razlog leži u činjenici da su danas mladim Kinezima dostupniji fakulteti izvan države, pa se mnogi – naročito iz urbanih područja – odlučuju na studij u inozemstvu. A vjerojatno ima i onih koji su bacili oko na ova pitanja i odlučili da ima i drugih zanimacija u životu.