Galerija
Nalazilo se na fantastičnoj lokaciji – bilo je odlična polazna točka za planinarenje po Žumberku sve do Svete Gere, vožnju brdskim biciklima po okolici, ali i otkrivanje najzanimljivijih atrakcija ovoga prostora poput starog grada Žumberka, keltskog groblja, slapa Brisalo u dolini Slapnice te sličnih sadržaja.
Prekrasna priroda, ugodna atmosfera, ljubazni domaćini i gastro ponuda privlačili su posjetitelje svih generacija.
U ta se vremena lokacija reklamirala kao izletište u prirodi s mogućnošću organiziranih tura jahanja, off road vožnje, kupanja, smještaja, kaže nam Damir Otmačić, glavni čuvar Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.
Kompleks eko sela na vrhuncu popularnosti obuhvaćao je središnji objekt sa sobama za iznajmljivanje, drvene bungalove, restoran, salon, konjušnicu i jahaći poligon. U štali je u jednom trenutku živjelo dvadesetak konja i nekoliko ponija, koji su bili dostupni za jahanje djeci i odraslima.
Kada je područje Žumberka i Samoborskog gorja u svibnju 1999. godine proglašeno Parkom prirodom te nešto kasnije stavljeno pod upravu Javne ustanove Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje u Parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti kojima se na ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.
Nažalost, vrlo brzo su primijećene pogreške u radu Eko sela.
Jedini objekt sa važećom dozvolom za gradnju je bila zgrada s adresom Koretić Mlin 13. Veći dio dvorišta u kojem su početkom '90-ih sagrađene manje kućice te gospodarske zgrade i štala još uvijek se u katastru vode kao pašnjaci i livade, ističe g. Otmačić.
Ne samo da je eko-selo većinski građeno bez odgovarajućih dozvola, već je i nagomilalo dugove koji se nisu mogli podmiriti, te je isto prestalo raditi 2016. godine.
Nakon toga objekti su napušteni, a bez čuvara i gospodara u noćnim posjetima odnošeni su dijelovi imovine. Policija učestalo radi izvide zbog prijavljenih pljački i devastacija objekta. Selo postaje i vruća točka za imigrante na putu prema granici, a sve ove aktivnosti za sobom ostavljaju gomile smeća, konzervi, cerada, odjeće i slično, kaže nam hrvatski rendžer.
Iako su čuvari prirode prijavili nadležnom komunalnom redarstvu grada Samobora ostavljeni otpad koji povremeno biva očišćeno, Eko-selo Žumberak izgleda iznimno zapušteno.
Rješenja za sad nema – odnosno sve dok se ne riješe problemi dugovanja, vlasništva i bespravne gradnje.
Sa stajališta zaštite prirode sadašnji ostaci objekata ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost i vrste u Parku, ono je samo još jedno od napuštenih sela Žumberka, zaključuje priču Damir Otmačić.
Naš suradnik Romeo Ibrišević posjetio je napušteno i zapušteno Eko-selo Žumberak - kako ono danas izgleda provjerite u fotogaleriji na početku teksta.
Generalne preporuke za posjet Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje:
Doći krajem zime kad se priroda budi, potoci i slapovi su puni, livade cvatu. Veliko smo područje pa je praktično krenuti u obilazak biciklom ili s dobrim planinarskim cipelama. Ljeti potočni kanjoni daju ugodnu hladovinu i svježinu uz potoke, a gorje je sve češće pretoplo za planinarenje. Jesen je obično bogata plodovima šuma i voćnjaka, a zima je odlična jer relativno često nas počasti sa ponekim snježnim danom, ističe Damir Otmačić.
Bijele vode: Hotel usred nacionalnog parka u koji Hrvati dolaze radi fer cijena, hrane i predivne prirode
