Često govorimo da je vrijeme postalo ludo, no na Zemlji je znalo biti i puno gore. Tehnički, radi se o Pangei, a ne o Zemlji kakvu danas poznajemo, ali bez geološke prapovijesti ne bi, uostalom, bilo ni Zemlje kakvu danas poznajemo.
Geolozi su 1970-ih i 1980-ih, promatrajući slojeve stijena na različitim područjima, otkrili da je Zemlju prije dvjesto trideset i koji milijun godina pogodilo razdoblje neprestane kiše koje je trajalo između - jednog i dva milijuna godina.
Početak današnjeg svijeta... i života
Trijas, vrijeme radnje te, kako joj u znanosti tepaju, "epizode", bilo je uzbudljivo razdoblje u kojem su stalno grmjeli vulkani, mora su se povlačila i vraćala, a na horizontu su se tek počinjale nazirati Alpe i Karpati, Kavkaz, Himalaja, Apenini, Atlas…
Pretpostavlja se da je do porasta vlažnosti i došlo zbog čestih vulkanskih erupcija. Nastupilo je globalno zatopljenje, a kako je i more bilo sve toplije, isparavanjem je stvaralo dodatnu vlagu i konačno je dugotrajnu sušu zamijenila kiša od milijun godina.
To se razdoblje naziva karnijskom pluvijalnom epizodom i zapravo je početak svijeta u kojem živimo, ključni trenutak u biološkoj povijesti Zemlje, da pojačamo dramu. Globalno zatopljenje utjecalo je na sav živi svijet i prouzročilo je masovno izumiranje, ali i anoksiju oceana i sve kiselije tlo, pa se ekološki krajolik Zemlje počeo mijenjati.
Drastične klimatske promjene i duge kiše omogućile su, s druge strane, razvoj i diversifikaciju nekih vrsta, na primjer dinosaura, ali u ovom se periodu počinju razvijati i mnogi današnji stanovnici Zemljina kopna - kornjače, krokodili, gušteri i sisavci.
Zemljina "kišna epizoda" pruža fantastičan uvid u razvoj i prilagodljivost života na Zemlji, ali istovremeno i zabrinjava znanstvenike jer jasno pokazuje kako današnji čovjek mijenja planet puno brže nego što to čini priroda.
Šesterokatnica u obliku slona koja je izgrađena u Americi za "svega" 34 tisuće eura
