"Kao fotografa, oduvijek me privlačio poseban način na koji se svjetlost proteže pustinjom, odbija od pijeska i stijena, osvjetljava ravnice. Žudim za tišinom tih krajolika, ali fascinira me i odnos ljudi prema pustinji. Na Bliskom istoku ljudi su tisućljećima tražili načine da prežive i napreduju u surovim okruženjima, a možda nigdje ta genijalnost nije toliko očita kao u jednoj od najznačajnijih kulturnih kolijevki Arapskog poluotoka: AlUli“, otkriva Yulia Denisyuk svjetska putnica, fotografkinja i novinarka za BBC, očarana krajem u kojem čuda prirode sve više izazivaju znatiželju turista.
Oaza u pustinji
U regiji Hijaz, na sjeverozapadnu Saudijske Arabije, u dolini između visokih planina od pješčenjaka i granita drevna pustinjska oaza podržava ljudski život proteklih 200 tisuća godina. Plodno tlo i pitka voda tog područja pomogli su procvatu brojnih civilizacija usred pustinje. No bez obzira na sve njegove ljepote, turisti nisu imali pristup tom području sve do 2019., kada je Saudijska Arabija počela izdavati turističke vize za nereligijska putovanja. Tek tada su strani posjetitelji dobili priliku svjedočiti izoliranoj i neistraženoj dolini. Danas se odjeci AlUline duge i misteriozne prošlosti mogu pronaći posvuda, a arheolozi polako počinju otkrivati brojne grobne humke, grobnice i natpise na stijenama razasute po brojnim nalazištima. Drevna oaza tek sad počinje otkrivati svoje tajne.
AlUla - 1 (Foto: Shutterstock)
Kameni grad
Kameni grad Dadan rastao je u dolini AlUla već 800. godine prije Krista. Prijestolnica istoimenog kraljevstva brzo je postala glavno trgovačko središte za trgovinu tamjanom na putu za Egipat, Mezopotamiju i Mediteran. Stanovnici su razvili vlastito pismo, a danas su ti natpisi, od kojih su neki stari više od 2500 godina, izvanredno dobro očuvani na obližnjem Jabal Ikmaha, koji se naziva i AlUlina knjižnica na otvorenom. Njihove poruke kreću se od jednostavnih natpisa do složenih poruka koje imaju religijsko značenje.
Pioniri baštine
Do 1. stoljeća prije Krista, Nabatejska civilizacija iz južnog Levanta (današnji Jordan) proširila se u sjeverozapadnu Arabiju. Dok je Petra ostala glavni grad kraljevstva, najvažniji grad Nabatejaca na jugu bila je Hegra – pionirka na popisu svjetske baštine Saudijske Arabije koju je zabilježio UNESCO. Otprilike 200 godina vješti su radnici neumorno gradili nekropole, a danas je ondje poznato čak 111 grobnica koje posjetitelji AlUle mogu posjetiti. Uz ljudske ostatke, arheolozi su ondje pronašli tekstil i kožu, pružajući bolji pogled u život Nabatejaca.
Nakon što su Nabatejci nestali, dolina je postala dom brojnim selima, a s islamom je postala važna stanica za vjernike na hodočasničkom putu do Meke. Naselja su napredovala sve brže, a najpoznatije od njih je Ad-Deerah, poznato kao "Stari grad AlUla", izgrađeno oko 10. stoljeća.
Novi početak
Načičkan zbijenim kućama od opeke, trgovinama, džamijama, trgovima i obrambenom utvrdom, grad je bio kontinuirano naseljen više od 800 godina – sve do 1980-ih, kada je vlada preselila stanovnike u obližnji moderni grad AlUla, kako bi očuvala izvorno naselje kao muzej na otvorenom. Danas je drevni grad labirint napuštenih domova, radionica keramike i vezenja te trgovina u kojima putnici mogu kupiti zanatske proizvode i datulje.
U regiji AlUla otkriveno je više od 1600 neolitskih kamenih spomenika (mustatili) koji su stručnjacima pružili uvid da su ljudi ondje živjeli prije nekih 7000 godina. Prije tri godine tim arheologa otkrio je da su drevne civilizacije ondje pripitomljavale pse još prije 4.000 godina prije Krista. Prošle godine pronađena je pak najveća prapovijesna sjekira na svijetu, alat od 51 cm star 200 tisuća godina.
AlUla - 2 (Foto: Shutterstock)
Napredna tehnologija
Drevne civilizacije u AlUli imale su sofisticiranu tehnologiju kako bi preživjele i napredovale u pustinjskom krajoliku. U kraljevstvu Dadan nicale su goleme cisterne i bunari za prikupljanje kišnice, a nešto kasnije stanovnici su se mogli pohvaliti i naprednim sustavom za navodnjavanje, zahvaljujući kojemu je AlUla postala poljoprivredno središte bogato datuljama, citrusima, smokvama, ali i pšenicom i ječmom.
"Arheološka otkrića posljednjih nekoliko godina mijenjaju naše razumijevanje ovog područja", potvrđuje dr. Rebecca Foote, direktorica istraživanja arheologije i kulturne baštine u AlUli, a što će nalazi arheologa pokazati u budućnosti tek ćemo vidjeti…
Lekcije iz džungle: Pleme koje je otkrilo tajnu sretnog života +2