Ono što je Dubrovnik za obalu to je Varaždin za kontinentalni dio Hrvatske. Njegovu ljepotu opjevali su već mnogi pjesnici, a o burnoj prošlosti priča se na satovima povijesti. No, zbog čega je Varaždin toliko poseban i privlači toliko pažnje?



Prirodni uvjeti ovog i okolnog područja oduvijek su privlačili ljude. Tako se prvi tragovi života nalaze u špilji Vindija kraj sela Donja Voća i špilji Vilenica kod Novog Marofa. Obje tek 10-ak kilometara udaljene od Varaždina. Iz vremena kad su ovim područjima dominirali Rimljani jako je malo sačuvanih tragova, ali ipak u povijesti je ostalo zapisano da je kroz grad prolazila važna rimska cesta koja je povezivala Ptuj preko Varaždinskih toplica s Osijekom.

Najstariji pisani trag imena grada potječe iz 1181. godine u ispravi kralja Bele III., u kojoj se grad spominje pod imenom Guarestin. Grad je nastao na temeljima obrtništva i trgovanja te je u ono vrijeme bio iznimno važno trgovačko središte. Već 1209. Varaždin dobiva titulu slobodnog kraljevskog grada. Poveljom kralja Andrije II., građani Varaždina dobivaju pravo na izbor gradskog suca koji upravlja gradom, a nazivaju ga richterom.

Razvojem života razvijaju se i dva dijela grada. Jedno je bilo područje slobodnog grada, a drugi područje tvrđe, koja će se tek 1861. ujediniti s teritorijem grada. Sama tvrđa prvi put se spominje u 12. stoljeću, a vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana.

Tijekom 14. stoljeća dolazi u posjed grofova Celjskih koji je pregrađuju u gotičkom stilu. Celjski nisu previše ulagali u razvoj tvrđe te ona tijekom 16. stoljeća dolazi u vlasništvo grofova Ungnada. Ivan Ungnada odlučio je započeti gradnju zidina s kružnim kulama oko kojih podiže zemljane bedeme i jarak napunjen vodom. Krajem istog stoljeća, tvrđa dolazi u trajno vlasništvo obitelji Erdödy koji na njoj izvode adaptacije u baroknom stilu.

Razvoj grada odvijao se na jakom obrtništvu i trgovini. Tako su se mnogi obrtnici udruživali u cehove i zajednički nastupali na tržištu. Ponukan gradskim gospodarstvom, kralj Žigmund 1406. godine izdaje potvrdu kojom Varaždincima daje pravo da jednom godišnje održavaju sajam koji traje tjedan dana, a 1431. godine dobivaju privilegij trgovanja po cijelom kraljevstvu. Tijekom stoljeća cehovi su se razvijali te su se postavljala pravila koja su pripadnici ceha trebali poštivati kako bi mogli baviti se svojim poslom.

Svoj najznačajniji politički razvoj grad doživljava osnivanjem Kraljevskog namjesničkog vijeća kojeg kraljica Marija Terezija stavlja u Varaždin te tako grad postaje glavni grad Banske Hrvatske. Tako biva od 1756. do 1776. kada, 25. travnja, grad zahvaća veliki požar u kojem je izgorjelo dvije trećine njegovih zgrada.



Po mnogima povijest grada ne razlikuje se uvelike od ostalih gradova koji su u to doba postojali na ovim područjima. No ono po čemu se Varaždin toliko razlikuje od svih drugih gradova kontinentalne Hrvatske je njegova izuzetna spomenička baština s najuščuvanijom baroknom cjelinom.

Uz Stari grad, koji se nalazi malo van barokne jezgre, ali svega minutu hoda, na relativno malom području sačuvane su brojne palače, javne zgrade, vrijedne kuće i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije i klasicizma.

Možda najposebnija od svih je Gradska vijećnica, koja je jedna od najstarijih takvih u Europi. Vjerojatno najznačajnija od svih palača je ona obitelji Drašković. Izgrađena je u drugoj polovici 18. stoljeća i u njoj je zasjedao Hrvatski sabor te Kraljevsko namjesničko vijeće. Prepoznat ćete ju po crvenkastoj fasadi i zlatnom grbu obitelji Drašković iznad ulaznih vrata.

Iz doba rokokoa dolazi i najvrednija palača u Varaždinu, ali i u Hrvatskoj. Palača Patačić sagrađena je 1764. godine te nije značajno stradala u velikom požaru. U 18. stoljeću bila je središte kulturnog i društvenog života grada.

Stančićev trg skriva jednu od najupečatljivijih palača u gradu. Palača Sermage upečatljiva je po svojoj karakterističnoj fasadi. Bila je u vlasništvu francuskog plemstva Sermage što dovoljno govori o značaju Varaždina u ono vrijeme. Danas je u njoj smješten stalni postav Galerije starih i novih majstora. Iz bogatog postava valja izdvojiti sliku Žitna madona iz 15. stoljeća koja potječe iz Rubensove škole.

Izvan nekadašnjih gradskih zidina nalazi se palača Erdödy koja je izgrađena polovicom 18. stoljeća. Krasi je kameni portal u rokoko stilu. Danas je u njoj Glazbena škola. Od mnogih preostalih još valja istaknuti palaču Herzer, ne toliko zbog njene ljepote već zbog toga što je u njoj smješten Entomološka zbirka profesora Franje Koščeca.

Gradska jezgra imala je svoje bedeme i opkope. Nažalost oni su srušeni, a jedini svjedok je kula na sjevernom ulazu u staru gradsku jezgru. Upravo ova kula bila je mjesto s kojeg je ban Josip Jelačić 1848. godine s 50 tisuća vojnika krenuo preko Drave u rat s Mađarima.

Središnjim trgom stare gradske jezgre dominira Gradska vijećnica. Izgrađena 1523. vijećnica je kroz stoljeća mijenjala izgled da bi današnji oblik s tornjem dobila sredinom 1791., nakon što je stara vijećnica izgorjela u požaru 1776. Osim izgleda, posebnost vijećnice je u tome što je iznad ulaza balkon, a iznad njega gradski grb. Ovaj grb 1464. godine potvrdio je kralj Matija Korvin kao službeni grb grada i otad se nije mijenjao.



Po mnogima najljepša zasigurno je vila Müller Bedeković. Izgrađena na rubu gradskog parka bila je dom gradskom liječniku koji je sudjelovao u unapređenju grada. Dr. Müller pokrenuo je popločavanje ulica u centru, započeo je gradnju kanalizacije te je sudjelovao u uvođenju ulične rasvjete.

Svojevrsna varaždinska Bijela kuća jedna je od najljepših i najupečatljivijih građevina u gradu. Visoki bijeli stupovi koji drže krov iznad ulaza te polukružni povišeni prilaz do zgrade odaju dojam da se nalazite ispred zgrade od izuzetne važnosti za cijeli grad i okolicu. U njoj je bilo otvoreno i prvo javno kupalište.

Mali prikaz bogatog arhitektonskog nasljeđa Varaždina trebalo bi biti dovoljan razlog da sljedeći put kada budete u Varaždinu podignete glavu i razmislite kakva povijest stoji iza prekrasnih pročelja vila i palača. Barokni Varaždin svojom ljepotom može stati uz bok i mnogim razvikanijim destinacijama u svijetu.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju