Galerija
Prvo profesionalno kazalište u Zagrebu izgrađeno je šest desetljeća ranije, 1834. godine na Gornjem gradu. Bila je to privatna investicija veletrgovca Kristofora Stankovića koji je, osvojivši glavni zgoditak na bečkoj lutriji, odlučio Zagrebu pokloniti kazalište, a u tu je svrhu gradska vlast njemu poklonila "grunt" na uglu Markova trga i Freudenreichove ulice.
U drugoj polovici 19 stoljeća izgradnja je kazališta u Europi postala moda koja nije zaobišla ni Hrvatsku. U niti trideset godina, od 1865. do 1893., kazališne su zgrade izgrađene u Zadru, Dubrovniku, Osijeku, Šibeniku, Varaždinu, Rijeci i Splitu, pa ni Zagreb nije mogao ostati samo na starom Stankovićevu kazalištu koji tehnički više nije mogao pratiti suvremene zahtjeve, pogotovo nakon osnivanja Opere (1870.) i Baleta (1876.).
Iako se o njoj godinama govorilo, ideju o novoj kazališnoj zgradi ponovno aktualnom je učinio potres koji je zagrmio Zagrebom 1880. i porušio pola grada i prilično oštetio i gornjogradsko kazalište. Ipak, iako je 1881. Hrvatski sabor donio Zakon o gradnji novoga Zemaljskog kazališta u Zagrebu, odlaskom Marijana Derenčina iz kazališta, na tu se ideju ponovno zaboravlja. Obnavlja je grof Khuen-Héderváry, novi hrvatski ban, a Izidor Kršnjavi uspijeva ga sredinom 1893. "stisnuti" da donese i konačnu odluku – i da se zgrada dovrši taman za najavljeni posjet cara i kralja Franje Josipa, najavljen za kraj 1895. godine.
Iako izbor lokacije "na gradskoj periferiji" nije dočekan s oduševljenjem, već na jesen 1893. Helmer i Fellner šalju dorađen projekt, a 5. siječnja 1894. sklopljen je ugovor o izgradnji nove kazališne zgrade u kojem je stajalo i da će radovi trajati od proljeća 1894. do 1. listopada 1895. Novi intendant Stjepan Miletić predložio je da svečani zastor izradi Vlaho Bukovac.
Tjedan dana nakon ishođenja uporabne dozvole, 14. listopada 1895. godine u 14 sati, svečano je otvoreno novo kazalište – simboličnim posljednjim udarcem srebrnim čekićem (koji je izradio kipar Robert Frangeš Mihanović) koji je izveo sam K.u.K. na balkonu HNK. Iste je večeri izvedena i prva predstava u novoj zgradi „Slava umjetnosti“, alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca.
Zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta od tada je doživjela nekoliko obnova, a o ovoj velikoj obljetnici nacionalna kazališna kuća širi se i na novu adresu na kojoj će u studenome biti svečano otvorena 𝐧𝐨𝐯a 𝐬𝐜𝐞𝐧a - 𝐇𝐍𝐊𝟐! Projekt otvorenja simbolično je nazvan "𝐒𝐥𝐚𝐯𝐚 𝐮𝐦𝐣𝐞𝐭𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝟐.𝟎", a Zagreb će se pridružiti nizu gradova čija nacionalna ili jednako velika kazališta imaju više scena.
Kako su obični ljudi bez vojske oslobodili Napulj od nacista: Herojski dani koji su promijenili povijest
