Uvijek vas je točno zanimalo koja je razlika između jeftinog i skupog vina? Odgovor na pitanje zašto jedna boca stoji 500, a druga 15 kuna niste uspjeli u potpunosti naći? Profesor enologije sa sveučilišta Washington, James Harbertson pokušao je odgovoriti na neka vječna pitanja o vinu.

Je li jeftino vino loše za vas?

Odgovor je – NE. Iako se prošle godine proširila vijest kako jeftina vina imaju više arsena u sebi, to se pokazalo na kraju netočnim. U Americi su najavljene i tužbe protiv proizvođača jeftinijih vina, ali od svega toga, tresla se brda, rodio se miš! Jedino je točno kako vas od lošeg vina može malo više boljeti glava, al ako popijete par litara bilo kojeg, glavobolja je u pravilu neizbježna…

Koja je razlika između vina od 400 i onog od 40 kuna?

Ako želite iskreno, po profesoru Harbertsonu, i nije tolika koliko cijena pokazuje. Naime, mnogi razni faktori utječu na cijenu; proizvođač, tip grožđa, starost… Ali ako tražite solidnu bocu vina, i ona s povoljnijom cijenom (cca 40 kn) može biti jednako dobrog okusa kao i ona mnogo skuplja. Ovdje veliku ulogu igra i psihologija, s obzirom da je jedno istraživanje u kojem su ljudi zavezanih očiju probavali vina pokazalo kako nisu ništa više uživali u skupim vinima nego što su uživali u onim svima dostupnima.

Što je tanin i što radi u mom vinu?

Znate onaj opor i gorak okus u ustima nakon što popijete čašu crnog vina? E pa upravo za to možete zahvaliti taninu. Tanin daje vinima 'težinu', a možete ga naći i u drugim napitcima poput crnog čaja.

Zašto se vino često miriše prije samo kušanja?

U jednoj čaši vina mogu se naći cvjetni, voćni ili drugi mirisi, a sve se to može mijenjati ovisno o tome koliko je vino ostavljeno vani, s obzirom da čaša vina može sadržavati tisuće raznih kemijskih spojeva koji različito reagiraju. Naravno, miris vina reći će nam i o samom okusu vina.

Zašto bocu zatvaramo plutom?


Pluto ima čudesnu sposobnost formiranja prema obliku boce. Ono služi kako bi zaustavilo mogućnost dolaska vina u doticaj sa zrakom pri čemu bi došlo do oksidacije. Usput, jeste li znali kako se više od polovice svih plutenih čepova proizvede u Portugalu?
 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju