Zašto je hrana iz djetinjstva bila tako fina, uzbudljiva ili pak jeziva, ali lako pamtljiva? Žvake koje su se prodavale na komad, šećerne bombe što bi za desetak sekundi izgubile sav svoj sok bile su najbolje na svijetu. Rezanje rođendanske torte bilo je poput ruleta – igra je bila u tome tko će dobiti najviše čokoladnih ukrasa i onih srebrnih slatkih kuglica, a za margarinasti okus od kojeg trnu zubi ionako nitko nije mario.
Cilj je bio brže-bolje pobjeći na igranje. Miris pečenih kukuruza i nabadanje jednog po jednog graška na vilicu nekome je ono što je Proustu bio slavni kolačić madeleine… Svatko od nas ima jedinstvene uspomene na hranu koje su mu uvijek negdje blizu, u pričuvi.
Brojne studije potvrđuju da je Proust imao pravo kad je želio ukazati da okusi i mirisi bude emotivne veze s dalekom prošlošću. Kad se događaji spoje s jakim emocijama, slikama, zvukovima, okusima i mirisima, pamtimo bolje. Zbog toga bakina pita nije samo pita, nego i ljubav prema obitelji, sigurnost i sloboda.
"Pašteta se u mojoj obitelji smjela jesti samo na moru. Najbolje je pasala na plaži nakon što bi nam usne poplavile od maratonskog kupanja. Nejakim ručicama nestrpljivo smo pokušavali otvoriti konzerve dok nas mama ne bi 'klepila' po prstima.
Kad bi se konačno otvorio taj predmet želja, onako topao i tekuć mazao se na bijeli kruh i ljeskao prekrasnim sjajem. Ispod oka bismo jedan drugome mjerili centimetre svemoćnog namaza i mljackali zamazani do brade srčući na slamku čokoladno mlijeko.
Tačkrle (Foto: Stockfood)
Bio je tu i poneki kvrgavi paradajz koji je opojno mirisao. Tada se nije razgovaralo o tome je li brašnast ili plastičan – bio je baš takav kakav je trebao biti, a ignorirali smo ga koliko smo mogli, ližući slane prste okusa najboljeg namaza na svijetu", jedan je od primjera sjećanja koje neki od nas mogu tako opipljivo prepričati samo ako se malo usredotoče.
Znanstvenici tvrde da je upravo u tome stvar zašto se ne možemo sjetiti gdje smo bili prošli vikend, ali su zato slike tanjura od prije 10, 20, 30… godina žive skoro kao i tada.
U većini slučajeva uspomene se s vremenom malo-pomalo mijenjaju pa često govorimo kako su jagode prije bile mirisnije, pašteta ukusnija, a kolači slasniji, makar to i nije u potpunosti tako.
> Laganini do 4 tisuće metara: Švicarci otvorili žičaru u oblacima
Zanimljivo je i da hrana zbog koje nam je bilo muka ili smo se njome otrovali i dugo nakon nemilog događaja diže želudac. Razlog je tome instinkt za preživljavanjem pomoću kojeg se podsvjesno borimo da se tako nešto ne ponovi.
Kruh i mast (Foto: Getty Images)
Kako bismo provjerili činjenicu da su uspomene na hranu iz djetinjstva toliko žive da ne treba mnogo razmišljati, napravili smo "blic" ispitivanje – i doista, svi su ispalili svoje odgovore u roku keks. Provjerite i sami koliko će vam vremena trebati odgovarajući na pitanja, a odgovore možete usporediti s drugima.
Pitanja:
1. Kad se sjetim bake, na štednjaku vidim…?
2. Na kruh je bilo najfinije namazati…?
3. Grozno jelo iz djetinjstva koje danas volim…?
4. Omiljeni slatkiš iz djetinjstva…?
5. Hrana koju smo jeli samo u posebnim prilikama…?
Odgovori:
1. Kako kuha kakao (radila ga je s kakaom u prahu).
2. Svinjsku mast.
3. Prokulice.
4. Fri Fri i mamin pijani kolač.
5. Francusku salatu.
Tibor
1. Krpice sa zeljem.
2. Mast i sol.
3. Špinat, pire i jaje na oko; krpice sa zeljem.
4. Kaugume u tubi, šećerna vata.
5. Purica i mlinci.
Maja
1. Sarmu.
2. Mast i šećer.
3. Musaka.
4. Eurokrem.
5. Odojak.
Andrea
1. Jaja na kajganu i žgance.
2. Paštetu.
3. Sve sam voljela jesti osim makrobiotičke hrane koju je radila ujna.
4. Mramorni kolač, čokolada Twix iz djutića.
5. Janjetina.
Kristina
1. Neki čušpajz od povrća i mesa.
2. Paštetu.
3. Čušpajz od kelja ili poriluka.
4. CaoCao (kupovni) ili čupavci (koje je radila mama).
5. Francuska salata.
Snježana
1. Bijele žgance.
2. Med.
3. Krvavice.
4. Šaumrole (ali samo tetine).
5. Purica s mlincima.
Ana
1. Pečene krumpire.
2. Maslac i pekmez.
3. Mahune
4. Kinder jaje.
5. Francuska salata.
Petra
1. Pitu sa sirom i jabukama.
2. Maslac i pekmez.
3. Janjetina.
4. Haribo jagoda bomboni.
5. Domaće njoke s kupusom i pečenice.
Mila
1. Šalšu od poma.
2. Kiki bomboni između dvije fete kruha, to je bila delicija!
3. Sarma.
4. Kinderlada.
5. Janjetina i pašticada
Srđan
1. Domaće njoke s umakom od mljevenog mesa (kakvog nitko više ne može rekreirati, ni po mirisu, no okusu).
2. Bakin pekmez od šljiva.
3. Pizza.
4. Ledova loptica sladoled.
5. Dalmatinska pašticada (i danas je jedemo u posebnim prilikama, jer se kuha dva dana).
Dina
1. Zlevanjku.
2. Maslac i med/marmeladu.
3. Varivo od kelja.
4. Bazooka žvake.
5. Bograč (kotlić s divljači).
Sandro
1. Kuhanu piletinu i sos - ili pitu sa špinatom.
2. Maslac i med, maslac i pekmez; i: never forget – vajkrem.
3. Jetrica.
4. Kinder milk šnite, Wertes original bomboni.
5. Kuhana šunka.
Martina
1. Pita od jabuka
2. Pekmez
3. /
4. Ledolina
5. Francuska salata i janjetina
Tihana
1. Kiseli kupus.
2. Margarin i šećer.
3. Varivo od mahuna.
4. Čokoladna liza, mislim Kraševa, što je bila u obliku životinja.
5. Francuska salata.
Maja
1. Tačkrle.
2. Putar i sol.
3. Gris na mlijeku.
4. Kinder jaja, Ledolina
5. Patka s mandarinama
Nika
“Huk vode, krikovi i plač”: Noć u kojoj je Zagreb pogodila najveća prirodna katastrofa
“Huk vode, krikovi i plač”: Noć u kojoj je Zagreb pogodila najveća prirodna katastrofa
+0