1. Ulica u kojoj hodate po tuđim licima
U samom centru grada postoji mala ulica između zgrada zvana Ključavničarska ulica, koju ćete lako uočiti po simbolu ključa koji je nagovještava. Zađete li u nju malo dublje, odjednom ćete ugledati udubljenje u pločniku koje prati liniju ulice, a ispunjeno je stotinama skulptura lica.
Zvuči bizarno, no ima svoju pozadinu. Autor skulptura, slovenski umjetnik Jakov Brdar, izradio ih je inspiriran riječima pjesnika Rainera M. Rilkea. On je pak tvrdio kako je ostao iznenađen spoznajom da u svijetu postoji toliko lica – da, postoji određen broj ljudi, no svaki čovjek ima više lica koje tek treba upoznati. Tako će vas i u ovoj ulici dočekati 700 različitih lica: ljuta, sretna, iznenađena, uplašena, a neka će vam jednostavno plaziti jezik i rugati vam se. Tko bi odolio?
2. Zeleni grad
Ljubljana je 2016. godine dobila nagradu za najzeleniji grad u Europi. Riječ je o prestižnoj tituli, ali i orijentiru za turiste koji prednost daju destinacijama čistog zraka, zelenila i visokog ekološkog standarda.
Priznanje odaje Europska Unija, a Ljubljana ga je zaslužila zbog poticanja građana na to da više hodaju, bicikliraju i koriste javni prijevoz umjesto automobila. Također, ekološki iskorištavaju otpad, a što se zelenila tiče – čak tri četvrtine grada zauzimaju zelene površine.
3. Ovdje možete odsjesti u – zatvoru!
Najprije austrougarski, a potom jugoslavenske vojske, zatvor u Metelkovoj ulici dugo je stajao napušten i oronuo. Sve dok kreativcima nije pala na pamet ideja: transformirati ga u Hostel Celica s 20 ćelija umjesto soba. Čak 80 lokalnih i stranih umjetnika sudjelovalo je u dizajniranju soba, tako da je svaka drugačija i unikatna, a opet reflektira povijest tog bivšeg zatvora.
I ovo je eco-friendly opcija jer su arhitekti pazili na potrošnju energije i održivost, hostel drži do recikliranja i upotrebe prirodnih i razgradivih materijala, a u proizvodnji hrane i suvenira naglasak je na organskom i domaćem.
4. Spomenik seljačkoj buni
Na brdu na kojem se nalazi i dvorac stoji još nešto zanimljivo - spomenik čiji motiv odražava i našu povijest. Naime, posvećen je seljačkim bunama koje su izbijale tijekom 15. i 16. stoljeća, a od godina je istaknuta i slavna 1573., u kojoj se kao vođa istaknuo Matija Gubec.
5. Bijeg iz dvorca
Ljubljanski dvorac na brdu nekad je bio tunel koji se mogao koristiti za bijeg, a koji je vodio kroz kanalizaciju i sve njezine sadržaje. Naravno, to je predstavljalo opciju kad baš nije bilo druge. Srećom, danas možete zaigrati popularnu igru escape room u verziji dvorca. I bez brige, ne morate koristiti taj tunel.
Igrači su postavljeni pred sud na kojem nauče nešto o povijesti grada i dobivaju priliku spasiti slavnog zmaja, simbol grada.
6. Suveniri sa štakorom Friderikom I.
Posjet dvorcu odlična je prilika da upoznate Friderika, najstarijeg stanovnika ljubljanskog dvorca. Živio je ovdje davno, a danas predstavlja svojevrsnu maskotu i simbol. Treba biti realan – dvorci su imali mnogo više stanovnika nego što su to njegovi vlasnici voljeli misliti.
Zove se Friderik (prvi), baš kao i slavni vladar iz dinastije Habsurgovaca. Razlika je samo u rednom broju i tome što se ovaj glodavac bacio u druge vode: postao je biznismen i otvorio dućan sa suvenirima. Svi suveniri imaju motiv zatvorskih crno-bijelih pruga i malog štakora. Bile to trenirke, šlape, novčanici, kape, torbe, maske…
7. Kada samostan postane kazalište
Nađete li se u Ljubljani tijekom proljeća ili ljeta, a zanimaju vas kulturna događanja, svakako provjerite situaciju u kazalište Križanke.
Pomalo neobičnoj atmosferi kumovala je sama lokacija: nekad je ovo bio samostan. Nakon Drugog svjetskog rata nacionaliziran je i pretvoren u lokaciju za održavanje Ljubljana Festivala. Sada se ovdje održavaju koncerti na otvorenom, a neke prostorije poslužile su školi za dizajn i fotografiju. Dvorište u obliku amfiteatra dušu je dalo za koncerte, a zidovi za mlade umjetnike koji su ih ukrasili muralima.
8. Špica na plaži
Kad kažemo 'špica', mislimo i na glavno mjesto u gradu, ali i na sam naziv lokacije. Špica je prekrasan park na obali rijeke Ljubljanice, a ime je dobio jer je špičastog oblika. Vrh je izbočen i ima betonski dio i travnjak na kojem tijekom toplih dana dolaze domaći i strani upijati sunce kraj rijeke, uživati u pikniku, napuniti baterije… Atmosfera je pitoma i romantična, baš poput same Ljubljane. Čak i kad je mala gužva, ne smeta.
9. Malo rekreacije u prirodi
Osim vožnje biciklom, u kojoj ćete uživati otkrivajući grad, spomenimo i ovu opciju koja je (baš kao i kod nas) postala apsolutni hit 2020. godine. Planinarenje! Idealno odredište bit će Šmarna gora na visini od 664 metra jer neće biti teška za početnike, a lijep je način za provesti dan u prirodi. Do nje vodi 15 dobro označenih i relativno laganih staza s kojih se pruža prekrasan pogled na Alpe i Kamnik.
10. Šlag na kraju
Nakon svega valja nešto pojesti i popiti. Za ručak preporučujemo poznate restorane domaće hrane: Soba 102 i Kodila Gourmet. Za desert najbolji sladoled u gradu (priča se) u Gelateriji Romantika, iz kojeg poručuju kako nikad nije prehladno za sladoled. Viknuli bismo "Istina!", ali su nam puna usta sladoleda, pa samo kimamo glavom. Ako patite na vizualni dojam, svratite u Lockal, koji će vas oduševiti rapsodijom boja u čašama, na krafnama, u kavi… K tome je i prijatelj novčanika. A navečer klasika: Sir William's Pub s odličnom ponudom piva, pravom pub atmosferom i još malo zakuske za one vječno gladne.
Završavamo popis dok se nismo srušili od gladi razmišljajući o slovenskim specijalitetima i vrteći fotografije iz dobrih gastrodana u Ljubljani.
"NLO" na vrhu planine: Monumentalno djelo na koje su svi zaboravili
