Galerija
Upravo su niskotarifni avioprijevoznici tijekom posljednjih desetljeća otvorili brojne europske gradove putnicima koji ih vjerojatno nikada ne bi razmatrali za vikend-putovanje. Prema podacima ACI Europe, gotovo sav rast izravne zračne povezanosti u Europi u desetljeću prije pandemije dolazio je od low-cost aviokompanija. Istodobno, Europska turistička komisija navodi da su međunarodni dolasci u Europu tijekom 2025. porasli za 3,2 posto, a među važnim trendovima izdvaja potragu za boljim omjerom cijene i kvalitete te putovanja izvan glavne sezone.
Dubrovnik je najbolji regionalni primjer koliko filmska popularnost, avionske veze, kruzeri i društvene mreže mogu transformirati destinaciju. Koji bi gradovi u sljedećih pet godina mogli krenuti sličnim putem? Izdvojili smo šest mjesta koja već imaju sve potrebne sastojke.
Genova i Ligurija: Talijanski dragulj koji turisti tek otkrivaju
Dok milijuni putnika svake godine obilaze Rim, Firencu, Veneciju i Milano, Genova još uvijek uspijeva ostati po strani. To je prilično neobično za grad s jednom od najvećih očuvanih povijesnih jezgri u Europi, raskošnim palačama pod zaštitom UNESCO-a, velikom starom lukom i labirintom uskih uličica koje lokalno stanovništvo naziva caruggi.
Dodatna prednost Genove je i cijela regija Ligurija. Iz grada se vlakom lako stiže do Camoglija, Rapalla, Santa Margherite Ligure, Portofina i slavnih sela Cinque Terre. Za samo nekoliko minuta može se doći i do Boccadassea, nekadašnjeg ribarskog naselja koje danas izgleda kao da je stvoreno za Instagram. Promjena se već jasno vidi i u brojevima - Genova je tijekom 2024. zabilježila više od 1,8 milijuna turističkih dolazaka, dok je broj stranih posjetitelja u lipnju 2025. bio za 12,2 posto veći nego godinu ranije.
Palermo: Grad u kojem se ljepota i kaos ne mogu razdvojiti
Palermo nije destinacija koja se trudi svidjeti svima pod svaku cijenu. Bučan je, nepredvidiv, ponekad kaotičan, ali istodobno nevjerojatno živ. Na njegovim se uličicama fascinantno miješaju arapski, normanski, španjolski i barokni utjecaji. Između raskošnih palača i zapuštenih pročelja kriju se prepune i živopisne tržnice poput Ballaròa i Vuccirije, gdje se svakodnevno odvija autentičan lokalni život koji se još uvijek nije potpuno podredio turistima.
U samo jednom danu ovdje možete posjetiti normansku palaču i Palatinsku kapelu, kušati legendarne ulične specijalitete poput arancina, panella i cannola, a poslijepodne provesti na predivnoj plaži Mondello. Palermo više nije tajna, ali još uvijek nije dosegao nesnosne gužve Napulja, Rima ili obale Amalfi. Ipak, to bi se moglo brzo promijeniti. Grad je 2025. zabilježio više od 916 tisuća dolazaka (skok od 6,4 posto u godinu dana, odnosno čak 25,3 posto više u odnosu na 2019.). Sve veći broj letova ubrzano otvara Siciliju gostima koji traže snažan identitet, vrhunsku hranu i osjećaj pravog, proživljenog Mediterana.
Albanska rivijera: Posljednja velika turistička transformacija Jadrana
Albanija je možda najbolji primjer koliko se percepcija jedne zemlje može promijeniti u samo nekoliko godina. Nekada turistička nepoznanica, danas puni društvene mreže fotogeničnim plažama Ksamila, Dhërmija, Himarë i okolice Vlore. No, albanska obala nudi mnogo više od tirkiznog mora - u zaleđu se skrivaju dramatični planinski vrhovi, stara sela, kameni gradovi i arheološka nalazišta koja još uvijek djeluju potpuno netaknuto.
Brojke pokazuju da Albanija više nije destinacija samo za avanturiste. Tijekom 2025. zemlju je posjetilo oko 12,5 milijuna stranih gostiju, što je dvostruko više nego 2019. godine kada ih je bilo 6,4 milijuna. Nove avionske linije prema Tirani, razvoj zračne luke u Vlori i velika ulaganja dodatno će ubrzati ovaj procvat. Upravo je taj brzi rast ujedno i najveća opasnost. Ne bude li se razvijala promišljeno, nekontrolirana gradnja i masovni resorti mogli bi ugroziti prirodu zbog koje ljudi dolaze, a albanska rivijera mogla bi iskusiti iste probleme prekomjernog turizma s kojima se danas bore Dubrovnik, Mallorca i Santorini.
Marseille: Mediteranski grad koji je napokon postao poželjan
Marseille je desetljećima imao sve predispozicije za veliku turističku priču: povijesnu luku, kultnu gastronomiju, plaže i spektakularni Nacionalni park Calanques u neposrednoj blizini. Nedostajao mu je samo dobar imidž. Posljednjih se godina to dramatično mijenja. Stara luka ponovno je postala vibrantno središte gradskog života, otvoreni su moderni muzeji, a slikovite četvrti poput Le Paniera danas privlače male galerije, dizajnerske trgovine i trendi restorane.
Za razliku od sterilnog luksuza Cannesa, Nice ili Saint-Tropeza, Marseille ne glumi kulisu za bogate. To je pravi, autentični lučki grad, grub na rubovima, multikulturalan i pun snažnih kontrasta. Upravo ta sirova energija postaje njegova najveća turistička prednost jer suvremeni putnici bježe od generičkih destinacija. Uz izvrsnu željezničku povezanost i kruzersku luku čiji je promet u 2025. porastao za 6,2 posto, Marseille ubrzano postaje francuski odgovor na Napulj.
Cádiz: Andaluzijski adut koji još uvijek živi u sjeni
Na krajnjem jugu Španjolske smjestio se grad koji na prvi pogled izgleda kao fascinantan spoj Havane, Dubrovnika i starog mediteranskog ribarskog mjesta. Cádiz je gotovo potpuno okružen Atlantskim oceanom, krasi ga zlatna kupola katedrale, moćne kamene utvrde i kilometri pješčanih plaža koje počinju doslovno tamo gdje završavaju drevne gradske zidine. Unatoč tome, većina putnika u Andaluziji i dalje automatski bira Sevillu, Málagu ili Granadu, ostavljajući Cádiz opuštenim, lokalnim i lišenim nesnosnih turističkih grupa.
No, izolacija neće trajati vječno. Pokrajina Cádiz je u proljeće 2025. privukla gotovo 1,88 milijuna posjetitelja, postavši druga najposjećenija destinacija u Andaluziji, odmah iza Málage. Njegova najveća prednost je nevjerojatna praktičnost - kultna plaža La Caleta nalazi se u samom starom gradu, a sve je dovoljno blizu za istraživanje pješice. Ako niskotarifne aviokompanije pojačaju linije prema obližnjem Jerezu, ovaj fotogenični grad u kojem se na ulicama još uvijek primarno čuje španjolski jezik brzo će postati novi favorit za produžene vikende.
Beirut: Mogući veliki povratak nekadašnjeg Pariza Bliskog istoka
Iako geografski ne pripada Europi, Beirut dijeli isti mediteranski kulturni krug pa ga je nemoguće zaobići. Prije razornih sukoba, političkih kriza i ekonomskog sloma, ovaj je grad bio najglamuroznije i najuzbudljivije odredište istočnog Mediterana. Beirut ima sve: nevjerojatno živu gastronomsku scenu, vrhunski noćni život, umjetničke galerije i obalu s koje za manje od dva sata možete stići do skijališta na planinama, vrhunskih vinograda ili drevnog Biblosa.
Njegov golemi turistički potencijal eksplodira u svakom trenutku kratkotrajne stabilnosti. Naravno, budućnost Beiruta primarno ovisi o dugotrajnom miru i političkoj stabilnosti u regiji, a ne o turističkom marketingu. Ipak, Smiri li se situacija i uspostavi li se dugotrajnija stabilnost, Beirut bi ponovno mogao postati jedno od najuzbudljivijih urbanih odredišta čitavog Mediterana.
Avantura! Pogledajte kako izgleda tunel na Hvaru koji turistima tjera strah u kosti
