Zamislite samo onaj trenutak u povijesti čovječanstva u kojem se počinje koristiti bronca. Odjednom su naselja na uzvisini (radi preglednosti okolice) opasana suhozidnim bedemom, što označava nagli porast opasnosti. Često su te iste zidine nastanjene i u Željezno doba sve do rimskog osvajanja kada Rimsko Carstvo omogućuje skoro dva stoljeća mira, prosperiteta i trgovačkog uzleta. Tada gradine bivaju napuštene (jer više nije tako opasno) i novi centri su u nizinama, pogodnijima za trgovinu. Tek kad se Rimsko Carstvo počinje urušavati i ne može više pružiti sigurnost vlastitim građanima, iste uzvisine iz prapovjesti bivaju ponovo naseljene (kao i špilje, što dovoljno govori o očaju i opasnosti tog vremena).
Toponim "gradina" sam otkriva pamćenje naroda o uporabi određenog lokaliteta u obrambenu svrhu. Isto tako su nam česti Gračišće i Gradac, neko ime koje nastavljeno sa -grad (kao Knezgrad) plus ostali kao osmatračnice "Stražica, Vela i Mala Straža, Turanj, Turnić, Tabor, Šance, Zidovlje", ... ecc. Sama slavenska riječ gradina označuje ograđen prostor, a Radoslav Katičić otkriva da je u praslavenskom svijetu gradina bila ograđen vrt. Sama riječ je sveprisutna u slavenskom svijetu: Novgorod u Rusiji bi bio u naši ništa doli Novi Grad (a takvih imao po Hrvatskoj ko pljeve).
Tlocrt bedema. Monkodonja je podijeljena u tri djela. Ono što konvencionalno zovemo akropolom, gornji grad i donji grad. Po podjeli možemo zaključiti da je ondašnje društvo bilo klasno podijeljeno (čije reperkusije i danas osjećamo unatoč ustavima koji garantiraju društvenu jednakost svakog građana). U biti prapovjest je odličan poligon za pronalaziti primjere klasnih društava, zato nije ni čudo što ih spominje Marx u svojim radovima. Ovdje predlažem upoznavanje sa Gordonom Childeom koji se bavio metodama objašnjenja i interpetacijskim konceptima. Pobjegoh u digresije.
U prostor gradine se ulazilo kroz zapadna i sjeverna vrata. Zapadna su doživjela mnoge preinake što pokazuje na sve veću potrebu da se upravo tamo najviše pogodi neprijatelja koji opsjeda. Vrata su osmišljena tako da može proći komotno samo jedna osoba što daje mogućnost braniteljima da odozgo uvijek u većini gađaju napadača. Isto tako, unutar zidina su otkrivene grobnice važnih ličnosti u zajednici što ukazuje na to te osobe na duhovnoj razini isto tako štite zidine. Nemojmo zaboraviti da je patrijarh Kostantinopola tijekom opsade Bugara (7.st.), za vrijeme Heraklijana, izvadio sve najsvetije ikone i okačio ih na zidine kako bi dao snagu braniteljima.Uostalom ne mora biti sve u povijesti i podacima. Možete komotno ići sa vama dragocjenom osobom iz prosto razloga što je na toj uzvisini od 81 m zapravo divan pogled.
Istinktivno misli bježe prema najpoznatijem gradinskom ulazu ikad. Lavlja vrata u Mikeni. Ostaci keramike su dokazali trgovačku povezanost sa mikenskim svijetom (to je onaj svijet kojeg je opjevala Ilijada...).
Akropola je konvencionalni naziv za centralni dio gradine. U onome u kojem su živjele elite, aristokracija plus svećenstvo (koje dolazi iz njihovih redova). Te dvije ruke se miju i jedan drugoj pomažu u objašnjavanju vlastitog postojanja pred pukom koji ima da rinta za oboje. Nažalost naša država je i dalje taoc religije kao Monkodonja prije 4000 godina što je razlog zašto svrštavam našu zemlju u protograđanski sistem.
Opći dojam: u svemu je Monkodonja prekrasan lokalitet mada bi isto tako bilo dobro da netko zadužen za to prolazi trimerom. Da su table sa nadstrešnicom (protiv kiše i sunca) i qr kodom (kako bi si netko sa tabletom mogao predočiti 3D rekonstrukciju). Prilaz lokalitetu je isto malo škakljiv jer sa glavne ceste imate odmah smeđu signalizaciju i makadam pa često fulate prvi put i onda se morate okretati. Sve u svemu, jednom kad je gradina istražena trebalo bi ju uvrstiti u veći koncept kulturno-turističke ponude uz brojne štancije za koje satavljam ruku u vatru da su blizini. I naravno trebalo bi podučiti turističke vodiče na ovaj lokalitet, ako takvo što ne postoji.
Pošto kažu da je razumijevanja imena vlast nad prostorom, osobom ili objektom otkrit ću vam da Monkodonja dolazi od talijanskog "Monte delle mele cotogne" što znači u prevodu "Brdo dunja".
Još puno prekrasnih fotoreportaža ovog autora, neverina, potražite na Neverinovom blogu!
