Srdela, skromna mala plava riba, često je zanemarena na policama ribarnica, ali i na našim stolovima. Srdela je zapravo pravi prehrambeni dragulj, superhrana iz mora kojoj bismo svakako trebali posvetiti više pažnje. Nije neobično što je zovi "hraniteljicom Dalmacije", jer ona je u prošlosti to doista i bila – i doslovno i preneseno.
U vremenu kad se kao nikada prije pazi na nutritivni sastav namirnica, srdelu i dalje preskačemo iako ne bismo trebali. Ona nije samo dostupna i cjenovno povoljna, već je i ukusna i toliko bogata hranjivim sastojcima da je u pravom smislu – superhrana. Obiluje proteinima, omega-3 masnim kiselinama, kalcijem, jodom, magnezijem, selenom, vitaminom A, B i D.
Jedna porcija srdela (oko 100 grama) ima tek oko 200 kalorija i više od 20 grama visokokvalitetnih proteina, više od 100 % preporučenog dnevnog unosa vitamina B12, ispunjava čak 220% dnevnih potreba za vitaminom D, sadrži obilje kalcija, željeza, fosfora, selena i joda te više od 1500 mg omega-3 masnih kiselina.
Zbog toga je odlična za zdravlje srca i krvnih žila i prirodna su prevencija protiv srčanog udara - omega-3 masne kiseline smanjuju razinu lošeg kolesterola, snižavaju krvni tlak i štite od srčanih bolesti. Vitamin B12 i omega-3 masne kiseline ključne su za kognitivne funkcije, pamćenje i raspoloženje.
Redovita konzumacija srdela povezuje se i s manjim rizikom od depresije i demencije. Srdele su i vrijedan izvor kalcija i vitamina D, koji su neophodni za čvrste kosti. Odlične su i za imunološki sustav jer cink, selen i vitamin D jačaju prirodnu obranu organizma i pomažu u borbi protiv infekcija, kao i za zdravlje kože i kose – omega-3 kiseline djeluju protuupalno i koži daju elastičnost i sjaj, dok proteini hrane kosu iznutra. Zbog joda, srdele su korisne i za pravilan rad štitne žlijezde.
Osim zdravstvenih dobrobiti, srdele, kod nas domaća riba, ne samo da je uvijek svježa na tržnicama (barem bi trebala biti) i ne samo da kupnjom te povoljne ribe podržavamo lokalno gospodarstvo, nego biramo i ekološki prihvatljiviju opciju zbog toga što se srdele brzo razmnožavaju i njihov ulov ima manji utjecaj na morski ekosustav od ribarenja nekih većih vrsta. Također, kako se srdele hrane planktonom, ne sadrže visoke razine teških metala kao npr. tuna.
I na kraju, ali nikako ne manje bitno – srdele se pripremaju lako i na bezbroj načina i vrlo su ukusne. Pečene na gradelama, pripremljene kao brudet ili jednostavno frigane i pokapane s malo limuna uvijek su vrhunski gurmanski doživljaj s mirisom mora (i često – ljeta i djetinjstva). Inspiraciju možete pronaći u u ovima receptima:
Hrana i piće
Talijanska tjestenina sa srdelama koju morate probati barem jednom u životu
Hrana i piće
Srdele iz pećnice: Brzo, zdravo, povoljno, fino... ma sve!
Kad ste u Blatu - otkrijte vrhunsku pizzu, najduži drvored i fantastični ples s mačevima
