Galerija
O da, Hrvati dolaze u šoping kod nas. Mi imamo trgovinu Hofer za razliku od vas gdje su cijene hrane puno povoljnije, potvrđuje mi djelatnica Turističko informativnog centra Ormož.
Ipak, otići u Ormož i zaustaviti se tek na parkiralištu supermarketa bila bi ogromna šteta - nemojte propustiti priliku da istražite ovaj turistički biser na rijeci Dravi ako se nađete u njegovoj blizini.
Najviša dvorska kula u Sloveniji
Ljubitelji povijesti svakako moraju prošetati očuvanom gradskom jezgrom te posjetiti dvorac Ormož koji je nedavno obnovljen, a pruža uvid u zapanjujuću prošlost ovoga mjesta. Moćna je to utvrda iz 13. stoljeća koja je nekoć imala važan strateški značaj.
S njegovih zidina pruža se prekrasan pogled na okolicu, pa čak i na Hrvatsku. Lokalni vodiči će vam reći kako se ovdje nalazi i najviša dvorska kula u Sloveniji, a koja se izdiže na 45,68 metara.
U ovome dvorcu je živjela i posljednja ormoška grofica Irma Wurmbrand-Stuppach, pa su vam na raspolaganju za istraživanje i neki njezini osobni predmeti i interesi. Razgledati možete i grofičinu blagovaonicu, salon, pušionicu te knjižnicu.
U sklopu dvorca napravljena je i šarmantna kino dvorana koja prikazuje najstariji zvučni film o Ormožu, a koji datira iz 1935. godine.
Kada se zaželite prirode, prošećite po dvorskom parku – tu vas čeka zapanjujuća zbirka od čak 11 tisuća posađenih stabala od čega je nekolicina egzotičnih vrsta koja se inače nemaju prilike vidjeti.
Opustite se možete i na Ormoškom jezeru, prošetati do Prirodnog rezervata Ormoških laguna – prekrasno je to područje zaštićene prirode koje obiluje pticama, a u kojem možete vidjeti i vodene bivole.
Vinski raj
Ormož je povijesni gradić u regiji Jeruzalem poznatoj po vinskom turizmu. Pitoreskni je to kraj s idiličnim terasastim vinogradima – sam pogled na zelene brežuljke i trsove otpušta nakupljeni stres u svega nekoliko minuta, osvjedočili smo se na vlastitom primjeru.
Kraj je poznat po bijelim vinima poput šipona, traminca i rizlinga te muškata.
Ovdje treba svakako kušati (polu)suho bijelo vino šipon s nježnim voćnim i cvjetnim notama i skladno uklopljenom kiselinom koje je prema lokalnim pričama ime dobila iz vremena Napoleonovih osvajanja. Legenda kaže da su Napoleonovi vojnici na ovim prostorima kušali domaće vino i komplimentirali mu s C’est bon ili dobro je. Domaćini su čuli sebon, a ime s vremenom “lokalizirali” i pretvorili u šipon.
Lokalna vina možete isprobati u Vinoteci i kušaonici Ormož u vlasništvu obitelji Puklavec. U njezinom sklopu naći ćete i podrum s impresivnom kolekcijom od 240.000 boca arhivskih vina.
U pravilu se za arhivu odabiru kasne berbe, izborne berbe, izborne berbe posušenih bobica te ledene berbe. Kad je riječ o dugotrajnom čuvanju vina u trajanju od 20, 30, pa sve do 70 godina, najčešće su to vina koja imaju određen ostatak šećera. Međutim, to nije strogo pravilo, pa se u arhivi povremeno može pronaći i potpuno suho vino, kaže nam enolog Luka Radiček iz Puklavec Family Winea.
Najstarija boca u podrumu je sauvignon iz 1939. godine, ali nije na prodaju.
Čim se zaliha određenog vina spusti ispod 50 boca, ono se povlači iz prodaje i ostaje isključivo u obiteljskom vlasništvu, pojašnjava g. Radiček.
Pizza od čvaraka
Ako biste radije uživali u arhivskim vinima na sunčanoj terasi te s pogledom na vinograde, Zidanica Malek odlično je rješenje. Nalazi se na vinskoj cesti između Svetinja i Jeruzalema – a pruža spektakularne prizore koje opuštaju dušu i tijelo.
Kad ogladnite uputite se do restorana Taverne, koja je udaljena svega par minuta šetnje po šljunčanom putu od Zidanice Malek. Ona služi brojne specijalitete slovenske kuhinje i ovoga kraja.
Ovdje možete isprobati sve od heljdine kaše s kiselim vrhnjem i čvarcima, preko mesa iz tiblice do prleške gibanice.
Obavezno treba isprobati i postržjaču - tradicionalno jelo iz Prlekije i Prekmurja koje se sastoji od razvučenog krušnog tijesta premazanog vrhnjem, čvarcima te posipanog češnjakom.
Izgleda poput pizze od čvaraka, a jede se posvuda – od doma do finih restorana. Naručuje se i iz dostave iz lokalnih pizzerija, a najčešće poslužuje kao toplo predjelo uz čašu vina i druge suhomesnate proizvode.
Čuda se rade od buče
Jeruzalem u Sloveniji je poznat i po proizvodnji kvalitetnog bučinog ulja i raznih drugih proizvoda od buče. Uljara Jeruzalem Sat u Središću ob Dravi svake godine proizvode i proda 100 tisuća litara ovoga proizvoda.
Za dobivanje samo jedne litre bučinog ulja u prosjeku se moraju obraditi oko 30 bundeva - najčešće od sorte Curcurbita pepo koja nema tvrdu ljusku tek tanku tamnozelenu opnu, odnosno između 2,5 do 3 kilograma bundevinih sjemenki, otkrila nam je djelatnica u uljari tijekom organiziranog posjeta.
Ne čudi stoga što se litra od 100 posto bučinog ulja prodaje po cijeni od oko 20 eura.
Ako ste navikli jesti salatu začinjenu miješanim bučinim i suncokretovim uljem nećete znati što vas je “pogodilo” kad prvi puta probate 100-postotinu bučinu verziju.
Tijekom organizirane posjete na kojoj je bilo prisutno osam odraslih osoba probali smo liker od buče, slatke i slane namaze od bučinih sjemenki te aromatizirane bučine sjemenke, pa čak i kolače. Ipak, prva stvar koja je “nestala” sa stola i za koju se tražio komadić kruha više, bilo je njihovo 100-postotno bučino ulje. Okus je čudo.
Između Bleda i Ljubljane: Predivni slovenski grad koji je idealna baza za istraživanje Dežele
